Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
Dovršetak jedinstvenog tržišta osigurat će stratešku konkurentnost EU-a
U godini u kojoj se obilježava 30. obljetnica jedinstvenog tržišta, obnavljanje i jačanje konkurentnosti te dovršetak jedinstvenog tržišta, u središtu su programa Europske unije. Konferencija „Dovršetak jedinstvenog tržišta radi osiguravanja strateške konkurentnosti EU-a", koju su u Španjolskoj krajem studenog zajedno organizirali Skupina poslodavaca Europskog i gospodarskog socijalnog odbora (EGSO), Španjolska konfederacija organizacija poslodavaca (CEOE) i Poslovna konfederacija Valencijske zajednice (CEV), okupila je poslodavce, predstavnike poduzeća, akademike i institucionalne predstavnike u raspravi o budućnosti jedinstvenog tržišta. Preporuke proizašle iz konferencije doprinijet će izvješću koje će bivši talijanski premijer Enrico Letta predstaviti Europskom vijeću u ožujku 2024.
Kako navodi Komisija u svojoj Komunikaciji Dugoročna konkurentnost EU-a: perspektiva nakon 2030., s obzirom na globalnu konkurenciju i aktualni geopolitički kontekst, konkurentnost zaslužuje političku pozornost na najvišoj razini. Iako Europska unija može biti ponosna jer je jedna od tri glavne gospodarske regije svijeta, njezina produktivnost, inovacije i uvođenje novih tehnologija zaostaju u odnosu na konkurente.
EU se nalazi u trenutku ključnom za sljedeće desetljeće i stoga treba suradnju aktera sa svih razina i iz svih područja kako bi pravilno usmjerila svoju budućnost. Komisija uz poticajni regulatorni okvir, predlaže devet pokretača europske konkurentnosti koji se međusobno dopunjuju: funkcionalno jedinstveno tržište, pristup privatnom kapitalu, javna ulaganja i infrastrukturu, istraživanja i inovacije, energetiku, kružnost, digitalizaciju, obrazovanje i vještine te otvorenu stratešku autonomiju. U okruženju koje se stalno mijenja, ti pokretači mogu poslužiti kao mjerilo konkurentnosti EU-a te usmjeravati Komisiju i suzakonodavce u radu. Istaknuto je kako bi ova Komunikacija mogla biti paket najopsežnijih mjera za potporu europskim poduzećima u narednim godinama.
Uz pitanje kako EU može ponovno uspostaviti konkurentnost, glavno je pitanje na konferenciji bilo kako dovršiti još uvijek rascjepkano unutarnje tržište. „Dovršenje jedinstvenog tržišta godinama je bilo na papiru, no sada je krajnje vrijeme da se namjere pretvore u djelo. Poduzeća se pozivaju da igraju ključnu ulogu u oblikovanju puta prema produbljivanju jedinstvenog tržišta“, izjavio je predsjednik Skupine poslodavaca EGSO-a Stefano Mallia. Istaknuo je kako je Europa posljednjih godina išla u dobrom smjeru razvoja konkurentnosti u smislu rasta i zapošljavanja, ali da je nakon kriza koje su nastupile i pokazale „slabe točke“ EU-a, potrebno razviti snažniji gospodarski program bez kojeg Unija neće moći ostvariti zelenu tranziciju niti podupirati socijalnu Europu. Mallia je dodao da je potrebno riješiti i izazove poput cijena energije, nedostatka vještina i radne snage te ulagati u istraživanja, inovacije i razvoj u kojima Unija trenutno zaostaje za SAD-om, Kinom, Korejom i Japanom.
U Komunikaciji 30 godina jedinstvenog tržišta u kojoj je preuzela obvezu dovršetka jedinstvenog tržišta, Komisija navodi kako je ono jedno od najvećih postignuća EU-a. Od kad je uspostavljeno, građanima, poduzećima i cijeloj Uniji donosi koristi u obliku slobodnog kretanja ljudi, usluga, robe i kapitala kakve se prije trideset godina nisu mogle ni zamisliti. Ono predstavlja područje slobode, napretka, prilika, rasta, temelj je europskog gospodarstva i instrument vanjske konkurentnosti EU-a. Iako su te koristi neosporne, istaknuto je kako treba dalje raditi na rješenjima za iskorištavanje njegova punog potencijala. Jedinstveno tržište morat će se nastaviti prilagođavati novim okolnostima i uzimati u obzir geopolitičko okruženje, tehnološki razvoj, zelenu i digitalnu tranziciju te nužnost jačanja dugoročne konkurentnosti i produktivnosti EU-a.
Stvaranje jedinstvenog tržišta prije trideset godina omogućila je suradnja, a ona će biti ključna i u današnjim okolnostima. Komisija stoga poziva čelnike, vlade, zakonodavce i socijalne partnere da ovogodišnju obljetnicu jedinstvenog tržišta iskoriste kako bi zajedno dali nov poticaj radu za još uspješnije jedinstveno tržište, u korist građana i poduzeća.
Posljednjih su godina novo zakonodavstvo EU-a i tehnički kriteriji na nacionalnoj razini stvorili dodatne prepreke koje otežavaju poslovanje poduzeća. To posebno utječe na mala i srednja poduzeća (MSP) koja, kao okosnica europskog gospodarstva, teško posluju zbog učinaka kriza, kašnjenja u plaćanju, brojnih zahtjeva i propisa te sporih administrativnih postupaka. Poslovanje u Europi treba olakšati, a za to je potreban regulatorni okvir koji pogoduje poslovanju i uzima u obzir specifičnosti MSP-ova. Skupina poslodavaca zbog toga je zatražila da svaki europski zakonodavni i politički prijedlog prođe procjenu učinka na konkurentnost poduzeća.
Uz navedeno, poduzeća su uslijed globalnih gospodarskih kretanja sve više izložena tržišnom natjecanju s trećim zemljama u pogledu cijena energije, kvalificirane radne snage i pristupa financiranju, a da bi se ojačalo unutarnje tržište, tim se područjima treba stvoriti bolji pristup unutar EU-a. Španjolsko predsjedništvo stavilo je stoga otvorenu stratešku autonomiju u središte svojih prioriteta. U skladu s tim, nedavna Komunikacija Komisije Prema otpornijoj, konkurentnijoj i održivijoj Europi navodi da nova geopolitička stvarnost zahtijeva od Unije povećanje kapaciteta za zaštitu strateških interesa, jedinstveno djelovanje i produbljivanje veza s partnerskim zemljama, kako bi doprinijela sigurnosti svojih građana, a time i globalnoj sigurnosti.
Konferencijom je zaključeno da je u sve nestabilnijem i sve složenijem svijetu, europski put prema konkurentnosti i otvorenoj strateškoj autonomiji, put obnovljenog i snažnog jedinstvenog tržišta, koje će omogućiti Europskoj uniji da ostane globalni akter.
Foto: europa.eu
Pročitajte više » | Napisano 20.12.2023.
Nove osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2024. godinu
Ministar financija donio je Naredbu o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2024. godinu (Narodne novine 150/2023).
Sve mjesečne i godišnje osnovice u sustavu obveznih doprinosa za 2024. godinu ovise o prosječnom iznosu mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj - kolovoz 2023. godine, koja iznosi 1.560,00 eura prema objavi Državnog zavoda za statistiku.
Nove osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2024. godinu možete pronaći na dnu ove stranice.
Preuzimanja
Naziv datoteke Veličina
Nove osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2024. g..pdf 14
Pročitajte više » | Napisano 19.12.2023.
Najava i prezentacija natječaja za obrtnike: potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo
Do kraja 2023. godine očekuje se objava Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo“ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u okviru kojeg će se za bespovratna sredstva moći prijaviti i obrtnici pod uvjetom da imaju minimalno 10 zaposlenih u 2023. godini, utrošak energenata u odnosu na prihod veći od 2% te da je riječ o ulaganju u prihvatljivi sektor.
Odjel za projekte Hrvatske obrtničke komore planira organizirati predstavljanje natječaja s mogućnošću postavljanja pitanja. Ako ste zainteresirani za sudjelovanje na predstavljanju, molimo da se javite na e-mail cehovi@hok.hr.
U nastavku više informacija o samom Pozivu.
Popis prihvatljivih sektora je:
10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda
11 Proizvodnja pića
13 Proizvodnja tekstila
14 Proizvodnja odjeće
16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja
17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira
18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmac. pripravaka
22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
24 Proizvodnja metala
25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme
28 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.
31 Proizvodnja namještaja
PRIHVATLJIVA ULAGANJA (primjeri): proizvodnja energije iz sunca i vjetra, dizalice topline zrak voda, kotlovi na čvrstu biomasu, oprema za ponovno korištenje sekundarnih sirovina i škarta koji nastaje u proizvodnom procesu i slično. Ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu u cilju postizanja energetski učinkovitije i ekološki prihvatljivije proizvodnje; primjerice oprema i strojevi, zamjena elektromotora, uvođenje frekventnih pretvarača i slično.
FINANCIRANJE: minimalna potpora iznosi 70.000,00 EUR, a do 75% ulaganja se financira iz bespovratnih sredstava (*ovisno o lokaciji ulaganja i veličini poduzetnika).
ROK ZA PRIJAVU PROJEKATA: lipanj 2024.
Foto: freepik.com
Pročitajte više » | Napisano 19.12.2023.
1.Susret računovođa HOK- a okupio velik broj sudionika koji su raspravljali o gorućim problemima struke i potvrdio da se „bez računovođa ne računa“
Stručno događanje u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, 1. Susret računovođa, okupio je u Tuhelju velik broj obrtnika i obrtnica koji se bave računovodstvenim i knjigovodstvenim djelatnostima te niz stručnjaka i predstavnika zakonodavne vlasti, znanstvene zajednice i osiguravatelja u raspravama o aktualnim problemima struke.
Predstavnica Ministarstva financija, zamjenica ravnatelja Porezne uprave, Marijana Vuraić Kudeljan kroz predavanje „Fiskalizacija 2.0. što nas čeka 1.1.2026.“ predstavila je projekt kojim se priprema uvođenje obaveze izdavanja e-računa za B2B transakcije između poreznih obveznika sa sjedištem u RH. Zahvalila je na doprinosu predstavnicima Sekcije računovođa HOK-a koji sudjeluju u Radnoj skupini te ih pozvala da nastave s konstruktivnim prijedlozima na dobrobit obrtnika i poduzetnika.
Darko Knežević, član Predsjedništva HOK-a i predsjednik Odbora za financije i proračun, u ime domaćina i organizatora istaknuo je podršku Hrvatske obrtničke komore ovakvim susretima. „Komora će i dalje biti podrška Sekciji računovođa koja je vrlo aktivna i proaktivna u predlaganju rješenja za unapređenje struke ali i za poduzetništvo u Hrvatskoj općenito“, poručio je Knežević
Kroz dinamična predavanja i okrugle stolove raspravljalo se o aktualnim problemima struke, prekomjernim zakonskim izmjenama koje utječu na poslovanje računovodstvenih ureda te problematiku nedostatka radne snage i zapošljavanja u računovodstvenim uredima. Računovođe su aktivno sudjelovale u anketama, a da su jedna od najopterećenijih struka potvrđuje odgovor 76% prisutnih da česte promjene zakona direktno utječu na manjak vremena kojeg provode s obitelji. „Koliko je računovođa bitan, shvatiš tek kad si u problemu, kao primjerice u vrijeme korone kada su upravo računovođe pokazale koliko mogu iznijeti na svojim leđima. Računovodstvo odavno nije zanimanje nego poziv, uključuje cjeloživotnu edukaciju, godišnji se provodi uz računalo pa ne čudi da je broj računovodstvenih ureda u padu uz sve manje zainteresiranih da rade taj odgovoran posao“, poručila je predsjednica Sekcije računovođa HOK-a Đurđica Mostarčić.
Predstavnici vodećih konzultantskih kuća računovođama su dali odgovore na najčešća pitanja iz poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak te poreza na dobit. Predsjednica Sekcije računovođa HOK-a predstavila je Kodeks za računovodstvene i knjigovodstvene djelatnosti te jedinstveni obrazac banaka za utvrđivanje kreditne sposobnosti koji će administrativno rasteretiti poslovanje svih poduzetnika.
„Na kraju je najvažnije pitanje bilo kada će se organizirati idući susret računovođa, što najbolje govori o uspjehu organizacije ovog događaja, ali i važnosti ovakvih susreta računovođa iz cijele Hrvatske, kako bi svi zajedno doprinijeli važnosti računovođa bez kojih danas niti poduzetnici niti nadležna ministarstva ne mogu računati“, zaključila je Mostarčić
Pročitajte više » | Napisano 18.12.2023.
Europska komisija dodaje još jedan proizvod od svinjskog mesa iz Hrvatske u registar zaštićenih oznaka izvornosti
Europska komisija jučer je u registar zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) Provedbenom uredbom dodala naziv „Meso crne slavonske svinje”. Ovaj je naziv time uvršten na popis 1680 zaštićenih oznaka izvornosti poljoprivrednih proizvoda.
„Meso crne slavonske svinje” je proizvod dobiven od svinjskog mesa pasmine crne slavonske svinje (takozvana Fajferica), a njegova kvaliteta proizlazi iz genetske osnove, načina uzgoja te znanja i iskustva lokalnog stanovništva. Područje uzgoja ove pasmine obuhvaća kontinentalnu Hrvatsku, konkretno 13 županija koje uključuju panonsku Hrvatsku te Baranju i grad Zagreb. Kako je navedeno u Objavi zahtjeva za registraciju naziva, u ovom se području tradicionalno uzgajaju svinje, što je posljedica geografsko-klimatskih specifičnosti to jest bogatstva šumskih i pašnjačkih površina te povoljnih klimatskih uvjeta za proizvodnju žitarica koje su, uz krmiva i šumske plodove, osnova prehrane svinja.
Kvaliteta i svojstva mesa ove pasmine su, pored genetske osnove i prehrane, rezultat dužeg trajanja tova i slobodnog kretanja pri ispaši, koje jača mišićna vlakna te mesu daje tamniju boju zbog boljeg protoka krvi u mišićima. Meso zahvaljujući tome posjeduje kvalitetu zadržavanja mesnog soka i ima veći udio intramuskularne masti, što mu daje „mramoriran” izgled te doprinosi njegovoj sočnosti i mekoći nakon termičke obrade.
Tradicija konzumiranja prasetine i svinjetine u kontinentalnoj Hrvatskoj vezana je uz obilježavanje blagdana, proštenja i obiteljskih svečanosti. Uz navedeno, svinja ima i simboličko značenje: zbog njene navike da rilo gurne u zemlju i ruje prema naprijed, lokalno ju stanovništvo smatra simbolom sreće i napretka. Zbog toga je pečena prasetina tradicionalno jelo na hrvatskom stolu pri ispraćaju stare i dočeku nove godine.
Sustav kvalitete EU-a teži zaštititi proizvode i njihove jedinstvene karakteristike povezane sa zemljopisnim podrijetlom te tradicionalnim umijećem i vještinama. Oznake zemljopisnog podrijetla utvrđuju intelektualno vlasništvo i imaju sve važniju ulogu na tržištu Europske unije i svijeta. Uz zaštitu zemljopisnog podrijetla neprehrambenih odnosno obrtničkih i industrijskih proizvoda, zaštita zemljopisnog podrijetla prehrambenih proizvoda EU-a predstavlja važan mehanizam podrške gospodarstvu urbanih i ruralnih, a posebno slabije razvijenih područja, štiteći tradicionalna i obrtnička zanimanja, stvarajući nova radna mjesta i privlačeći turiste. Uz to, mikro, malim i srednjim poduzećima to jest obrtima olakšava izlaz na domaće i inozemno tržište, čini ih konkurentnijima te im pruža višu razinu zaštite u borbi protiv krivotvorenih proizvoda, posebno na internetu. Stoga prilikom stavljanja na tržište, proizvod „Meso crne slavonske svinje” mora imati istaknut logotip, ime proizvođača i znak zaštićene oznake izvornosti.
Popis zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla nalazi se u bazi podataka eAmbrosia te na portalu GIview.
Pročitajte više » | Napisano 14.12.2023.