Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
Hrvatska obrtnička komora organizira i sufinancira nastup svojih članova na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Münchenu 2023. godine
Hrvatska obrtnička komora organizira i s 50% troškova standardno uređenog izložbenog prostora sufinancira kolektivan nastup članova HOK-a na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Münchenu 2023. godine (IHM 2023.), koji će se održati od 8. do 12. ožujka 2023. godine.
Radi se o najvećem obrtničkom sajmu u svijetu s oko 1.000 izlagača iz preko 60 država svijeta, mjestu prezentacije najnovijih tehnoloških dostignuća obrtništva i prateće industrije, novih trendova u obrtništvu, malom i srednjem poduzetništvu, na kojemu su hrvatski obrtnici tradicionalno prisutni više od dvadeset i pet godina, a koji prosječno posjeti preko 110.000 posjetitelja.
Nakon svima poznatih problema s epidemijom korona virusa i neodržavanja važnih sajmova u Europi, sajam u Münchenu ponovno okuplja poduzetnike i korisnike njihovih usluga na jednom mjestu, u srcu Europe.
Izložba Međunarodnog obrtničkog sajma u Münchenu 2023. godine održava se u 6 moderno opremljenih paviljona sajma, kao i predvorju sajma, paralelno sa sajmom „GARTEN MŰNCHEN 2023.“, na površini izlaganja od 76.000 m2 koja obuhvaća tematske grupe izlaganja: „TEHNIKA I TRANSPORT“, „GRADNJA I MODERNIZACIJA“, „STANOVANJE I UREĐENJE“, „OBRTNIŠTVO I MALO PODUZETNIŠTVO KAO GENERATOR RAZVOJA GOSPODARSTVA“, a branše koje se prezentiraju na sajmu, uz skupne nastupe zemalja putem obrtničkih i gospodarskih komora, obuhvaćaju sljedeće djelatnosti: obradu metala, proizvodnju strojeva i opreme, obradu drveta, izradu alata, građevinsku stolariju i materijale, proizvodnju namještaja, preradu plastike i gume, građevinarstvo, obnovljive izvore energije, izrade dijelova za vozila i strojeve, elektroniku i energetiku, umjetničke i tradicijske obrte, ručni rad te svu ostalu ponudu obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva.
Hrvatska obrtnička komora organizira nastup po sistemu „ključ u ruke“ – svaki izlagač u sklopu priprema svoje prezentacije na sajmu, uz izložbeni prostor uređen sukladnonjegovoj prijavi i potrebama, dobiva i: dva natpisa na štandu, reprezentaciju na štandu, dežurnu osobu na štandu, transport eksponata na relaciji Zagreb-München-Zagreb i postavu na štandu, najavu nastupa prema službama sajma München, sve potrebne informacije, tehničke podatke, upute i kompletnu logistiku potrebnu za kvalitetan sajamski nastup.
Hrvatska obrtnička komora će o nastupu hrvatskih obrtnika/poduzetnika informirati i partnersku Obrtničku komoru za München i Gornju Bavarsku, kako bi što veći broj njemačkih poduzetnika, kao i posjetitelja sajma, dobio informaciju o profilu izlagača iz Hrvatske koji će se predstaviti svojim proizvodima i uslugama na sajmu.
U nastavku možete pronaći informacije vezane za sajam, a u privitku i prijavu te uvjete nastupa na sajmu.
Mole se zainteresirani obrtnici/poduzetnici za sufinancirani nastup na sajmu u Műnchenu da što ranije popune prijavne materijale i pošalju ih u Hrvatsku obrtničku komoru kako bi stručna služba Komore stigla na vrijeme i kvalitetno prijaviti, pripremiti i najaviti njihov nastup na ovom važnom sajmu jer je izložbeni prostor za sufinanciranje ograničen te su rokovi prijave i pripreme nastupa zadani terminima od stručnih službi sajma.
Naziv sajma: Međunarodni obrtnički sajam München 2023. (IHM 2023.), www.ihm.de
Adresa sajma: Willy-Brandt-Allee 1, D-81829 München; Njemačka
Termin održavanja sajma: 8. – 12. ožujka 2023.
Radno vrijeme sajma: 09,30 – 18,00 sati
Cijena izlagačkog prostora za članove HOK-a, uz logistiku nastupa po principu “ključ u ruke”, uz sufinanciranje HOK-a od 50% iznosi 150,00 EUR/m2 + PDV (25%), odnosno 187,50 EUR/m2 standardno uređenog izložbenog prostora.
Puna cijena izlaganja po principu „ključ u ruke” standardno uređenog izložbenog prostora, za poduzetnike koji nisu članovi HOK-a, iznosi 300,00 EUR/m2 + PDV (25%), odnosno 375,00 EUR/m2 standardno uređenog izložbenog prostora.
*1 EUR= 7,53450 kuna.
Minimalna izlagačka površina iznosi 2 m2, osim u slučaju vertikalnog panoa na stijeni iznosi 1m2.
Za prijavu nastupa na sajmu izlagač treba dostaviti:
prijavu – u prijavi obavezno navesti potreban namještaj na štandu
podatke o robi i/ili promotivnim materijalima koji se šalje na sajam
izlagač na sajam treba poslati robu koja po vrsti, količini i vrijednosti odgovara robi koji je naveo u obrascu „Podaci o robi izlagača“.
ROK PRIJAVE NASTUPA: 28. siječnja 2023. godine ili do popune izložbenog prostora.
Dostava prijavnog materijala: Hrvatska obrtničku komora, Ilica 49/II, p.p. 166, 10000 Zagreb, putem telefaksa: 01/48 46 610 ili ispunjenu i potpisanu prijavu možete skenirati i poslati putem elektroničke pošte na: drazen.horvat@hok.hr
Osiguranje robe/eksponata: izlagačka roba za vrijeme sajma nije osigurana, a ako izlagač ima robu veće vrijednosti, tu robu može osigurati sam. Komora neće snositi troškove eventualno nastalih šteta ili nestanka robe, bilo za vrijeme transporta ili trajanja sajma.
Otprema robe: izlagač će biti pravovremeno obaviješten o predaji robe u skladište izvođača štanda i dužan je pridržavati se dobivenih uputa.
Napomena: skrećemo pozornost da izlagači ne mogu nastupiti u organizaciji i uz sufinanciranje Hrvatske obrtničke komore ako imaju dugovanja prema komorskom sustavu.
Za dodatne informacije možete se javiti g. Draženu Horvatu na: 01/48 06 650, telefaks: 01/48 46 610 ili e-mail: drazen.horvat@hok.hr
Iskoristite ovu prigodu te svoje proizvode i usluge kvalitetno predstavite na najvažnijem obrtničkom sajmu uz sufinanciranje Hrvatske obrtničke komore!
Na dnu stranice možete pronaći:
Prijavne materijale za prijavu nastupa na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Műnchenu 2023. godine
Informaciju o obradi podataka izlagača za potrebe organizacije sajma
https://www.hok.hr/sajmovi-najave-obavijesti/hrvatska-obrtnicka-komora-organizira-i-sufinancira-nastup-svojih-clanova-na-medunarodnom-obrtnickom
Pročitajte više » | Napisano 09.01.2023.
Obrtnici „paušalisti“ – prijava dohotka na Obrascu PO-SD i PO-SD-Z
Obrtnici obveznici paušalnog oporezivanja dohotka krajem svake godine, a sada najkasnije do 16. siječnja 2023. godine dužni su predati godišnje izvješće o ostvarenom dohotku za 2022. godinu na Obrascu PO-SD.
Ako je obrtnik tijekom godine obavljao zajedničku djelatnost obrta, obvezan je kao nositelj zajedničke djelatnosti također do 16. siječanja 2023. dostaviti Obrazac PO-SD-Z, ali i obrazac PO-SD kao i svaki supoduzetnik u tom zajedničkom obrtu. U tom slučaju, u Obrascu PO-SD, nositelj i supoduzetnik iskazat će samo svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku, te time podmiriti i samo udo u paušalnom porezu na dohodak, sukladno zahtjevu Hrvatske obrtničke komore.
Podsjećamo da obrtnik „paušalist“ u svrhu oporezivanja porezom na dohodak vodi samo evidenciju o prometu Obrazac KPR, u kojem je obvezan evidentirati sve iznose naplaćene u gotovini i bezgotovinskim putem.
Izvješćem o ostvarenim primicima na Obrascu PO-SD, utvrdit će se je li obveznik ostvario veći ili manji dohodak od utvrđenog u rješenju. Eventualno utvrđeno dugovanje kao razliku godišnjega paušalnog poreza porezni je obveznik dužan platiti s danom podnošenja izvješća, a eventualno utvrđenu preplatu porezni obveznik može zatražiti kao povrat na svoj poslovni račun ili koristiti za buduće akontacije.
Podsjećamo obveznike da se primljene potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za samozapošljavanje, ne evidentiraju u Obrascu PO-SD jer se primljene potpore smatraju neoporezivim primitkom, a ne primitkom od samostalne djelatnosti.
Razlika manje uplaćenog paušalnog poreza uplaćuje se na uplatni račun poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak grada / općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu obrtnika, uz oznaku modela uplate HR 68, brojčane oznaka poreza na dohodak koji se utvrđuje paušalno – 1449 te OIB-a fizičke osobe.
PO-SD i PO-SD-Z obrasci ispunjavaju se i predaju u valuti kuna.
U prilogu - Obrazac PO-SD i Obrazac PO-SD-Z
https://www.hok.hr/novosti-iz-hok-obavijesti/obrtnici-pausalisti-prijava-dohotka-na-obrascu-po-sd-i-po-sd-z
Pročitajte više » | Napisano 16.12.2022.
Sekcija računovođa HOK-a traži isplatu svih primanja fizičkih osoba na tekući račun
Slijedom medijskih natpisa o prijedlogu da će od 1. siječnja 2023. biti moguće plaće ili druga primanja isplatiti na žiro ili tekući račun, ovisno o odluci samih građana, Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore pozdravlja prijedlog da se smanji administracija, a time i izbjegnu kazne koje su trenutno propisane u slučaju kad se određena naknada ne isplati na zakonom propisani račun. Međutim, upozorava na moguće probleme koje će isto izazvati. Stoga je Sekcija računovođa HOK-a uputila prijedlog Vladi Republike Hrvatske da se sva primanja fizičkih osoba (plaća i drugi dohodak) isplaćuju na tekući račun od 1. siječnja 2023. godine.
Dopis Vladi RH možete preuzeti na dnu stranice.
https://www.hok.hr/novosti-iz-hok/sekcija-racunovoda-hok-trazi-isplatu-svih-primanja-fizickih-osoba-na-tekuci-racun
Pročitajte više » | Napisano 16.12.2022.
Rješenja sadržana u Vladinim prijedlozima izmjena Zakona o radu i Zakona o trgovini kompromisi su koji samo djelomično uzimaju u obzir i traženja Hrvatske obrtničke komore
Nastavno na aktualni prijedlog izmjena Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili, Ceh trgovine Hrvatske obrtničke komore smatra da se svakom poslodavcu treba ostaviti sloboda odabira hoće li raditi nedjeljom ili ne, a temeljeno na ekonomskom interesu.
Postavlja se pitanje je li određivanjem 16 radnih nedjelja ujedno limitirana turistička sezona samo na ljetne mjesece te što je s nedjeljama tijekom godine koje su nužne trgovcima za rad zbog povećane potražnje kupaca poput adventskog perioda?
Kompromis „16 radnih nedjelja“
Prijedlog zakona predviđa 16 nedjelja u godini koje su radne, a kojim će nedjeljama prodajni objekti biti otvoreni odredio bi sam trgovac u skladu sa svojih potrebama, sezonalnosti, mikrolokacijom i drugim faktorima koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje. U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju, u trajanju do 90 sati dodaje se još 15 sati, ukupno 105 sati, koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do nedjelje.
„Ograničavanje rada trgovina nedjeljom zasigurno će se negativno odraziti na prihode jednog dijela trgovaca, pogotovo onih na priobalnom, ali i nekim kontinentalnim područjima, koji su usko povezani s turizmom. Određivanjem 16 radnih nedjelja sigurno smo limitirali turističku sezonu samo na ljetne mjesece“, ističu iz Ceha trgovine te dodaje da ostaju i druge nedjelje tijekom godine koje su nužne trgovcima za rad zbog povećane potražnje poput adventskog ili uskrsnog perioda.
Također, ograničavanje rada nedjeljom osobito će pogoditi male obiteljske trgovine u kojima u pravilu nedjeljom radi vlasnik ili član obitelji.
Ne treba zanemariti i informacijski nered koji nastaje uvođenjem 16 radnih nedjelja po izboru trgovca budući da kupci neće znati kada je koja trgovina zatvorena odnosno otvorena.
Izmjene Zakona o radu donose odredbu o plaćanju rada nedjeljom najmanje u visini 50 posto redovne satnice. Hrvatska obrtnička komora oduvijek se zalagala da poslodavci adekvatno plate svoje radnike, osiguraju slobodan dan za odmor ako je nedjelja radna te poštuju sve zakonske odredbe. Međutim, dodatno povećanje plaće za rad radnika nedjeljom dovest će do preispitivanja ekonomske računice rada nedjeljom odnosno isplativosti na temelju odnosa očekivanih povećanih primitaka i povećanih izdataka (za plaće i svih ostalih troškova rada trgovine nedjeljom).
Nužnost postavljanja jednostavnih i fleksibilnih regulativa
Hrvatska obrtnička komora pozdravlja izmjene Zakona koje se odnose na pojednostavljenje i proširenje mogućnosti dodatnoga rada kao i mogućnost sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme za stalne sezonske poslove, što je važno za poslodavce koji su imali potrebu kontinuiteta radnog odnosa za sezonske poslove, a do sada nisu mogli takav ugovor sklopiti.
Međutim, nužno je daljnje zakonsko uređenje obavljanja privremenih i povremenih poslova, od kojih se dio obavlja sezonski, a drugi ne ovise o sezoni. Razvidno je kako postoji potreba zapošljavanja na poslovima za koje je sklapanje redovnog ugovora o radu, zbog njihove izrazite kratkotrajnosti. Postojeća regulativa prepreka je brzom i jednostavnom zapošljavanju zbog nefleksibilnih pravila, stoga Komora traži da se zakonski regulira jednostavan postupak zapošljavanja za tu vrstu poslova, u interesu poslodavaca i samih radnika.
Pročitajte više » | Napisano 12.12.2022.
Europska komisija odobrila Integrirani teritorijalni program 2021.-2027.
Republika Hrvatska među prvim je državama Europske unije kojima su odobreni svi programi za novo programsko razdoblje, a Integrirani teritorijalni program s više od milijardu i pol eura omogućit će daljnja ulaganja u razvoj, zelenu tranziciju i boljitak životnog standarda za sve naše građane.
Nakon usvajanja Sporazuma o partnerstvu u kolovozu 2022. godine i odobrenja najvećeg razvojnog Programa unutar Kohezijske politike – Programa Konkurentnost i kohezija, Europska komisija odobrila je i posljednji program unutar Kohezijske politike kojeg je Republika Hrvatska poslala na usvajanje - Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027.
U okviru Integriranog teritorijalnog programa na raspolaganju je 1,569 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj te Fonda za pravednu tranziciju.
Iznos od 554,76 milijuna eura izdvojen je za Industrijsku tranziciju hrvatskih regija, koja su prvenstveno usmjerena na širenje inovacija kroz uspostavu strateških partnerstva za inovacije i razvoj inovacijskih klastera, na unaprjeđenje regionalne konkurentnosti Sjeverne, Panonske i Jadranske Hrvatske, na rast i razvoj MSP-ova u okviru regionalnih lanaca vrijednosti NUTS 2 regija, razvoj poduzetništva u urbanim područjima, podrška razvoju specijalizirane poslovne infrastrukture za MSP-ove potpomognutih i brdsko-planinskih područja, te na razvoj pametnih vještina za industrijsku tranziciju.
Za ulaganja u vozni park čistoga gradskog prometa, biciklističku infrastrukturu i digitalizaciju gradskog prometa na raspolaganju su sredstva od 146,55 milijuna eura.
Velik dio dodijeljenih sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj unutar Programa usmjerit će se na integrirana ulaganja u gradovima i na otocima u okviru razvoja urbanih područja kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja te razvoj održivih i zelenih otoka, za koja su planirana sredstva od 682,76 milijuna eura.
U cilju razvoja gradova i jačanju njihove uloge kao pokretača regionalnog rasta planiraju se provoditi aktivnosti poput sanacije brownfield područja, vrednovanja, očuvanja, obnove i prezentacije materijalne i nematerijalne kulturne baštine, ulaganja u višenamjensku kao i modernizaciju i obnovu javne turističke infrastrukture, izgradnje i značajne nadogradnje zelene infrastrukture, uz ulaganja u mjere energetske učinkovitosti.
S ciljem podupiranja razvoja pametnih i održivih otoka ulaganja će se usmjeriti prema integriranim ulaganjima u javnu društvenu i poslovnu infrastrukturu, razvoj zelene i plave infrastrukture, ulaganja u fizičku obnovu i revitalizaciju objekata kulturne baštine, uz ulaganja u energetsku učinkovitost.
Iz Fonda za pravednu tranziciju osigurano je 185,8 milijuna eura za ulaganja koja će doprinijeti ublažavanju učinaka tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu kroz jačanje poduzetništva u zelenom i digitalnom gospodarstvu, smanjivanju emisija stakleničkih plinova, diversificiranje regionalnih gospodarstava i povećavanju mogućnosti zapošljavanja radne snage u Sisačko-moslavačkoj i Istarskoj županiji.
Predviđena ulaganja će se provoditi temeljem planova industrijske tranzicije za NUTS 2 regije, odnosno u skladu s teritorijalnim strategijama za ulaganja u gradovima i otocima te teritorijalnim planom za pravednu tranziciju za ulaganja planirana unutar Fonda za pravednu tranziciju u skladu s principom „odozdo prema gore“.
Izvor:foto: Vecteezy.com
Pročitajte više » | Napisano 08.12.2022.