Izdvojene novosti


Zakonski propisi u internet trgovini

Zakonski propisi u internet trgovini

S obzirom da se sve veći broj obrtnika okreće trgovini putem interneta, u nastavku donosimo nekoliko osnovnih informacija kako bi vaša prodaja bila u skladu s važećim propisima i odredbama:

1. Registracija poslovnog subjekta i djelatnosti

Ako tek otvarate obrt, obavezni ste registrirati djelatnosti koje se odnose na Internet prodaju. No, ako već imate otvoren obrt, potrebno je doregistrirati djelatnosti u obrtnicu. U oba slučaja zahtjev se podnosi Službi za gospodarstvo pri županiji (mjesno nadležnom za poslovanje obrta).

U konkretnom slučaju potrebno je registrirati sljedeće djelatnosti:

47.91 - TRGOVINA NA MALO PREKO POŠTE ILI INTERNETA

63.99 - OSTALE INFORMACIJSKE USLUŽNE DJELATNOSTI, D. N.

Ostale bitnije djelatnosti su sljedeće:

skupina 47.9 (trgovina na malo izvan prodavaonica, štandova i tržnica), ili –

odjeljak 47 (trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima), - „kupnja i prodaja robe“- u slučaju dropshippinga - 47.99 Ostala trgovina na malo izvan prodavaonica, štandova i tržnica

2. Zakonska regulativa poslovanja putem interneta

Zakon o zaštiti potrošača; (ističemo: definiranje Općih uvjeta poslovanja – bitno za slučaj inspekcijskog nadzora i dokazivanje poštene prakse poslovanja)
Zakon o elektroničkoj trgovini (ističemo: suglasnost za cookies);
Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova;
Zakon o elektroničkim komunikacijama;
Zakon o obveznim odnosima; (ističemo: materijalni nedostaci i jamstvo)
Zakon o trgovini. (ističemo: minimalni tehnički uvjeti)
GDPR (pravila o privatnosti, privola)
NAPOMENA: ovisno o djelatnosti, online trgovac može biti podložan i drugim propisima (npr. GDPR)

Minimalni tehnički uvjeti

Minimalni tehnički uvjeti trebaju vam ako trgujete robom na veliko ili malo te vam u tom slučaju treba skladište.

Minimalni tehnički uvjeti ne trebaju vam ako:

već imate maloprodajni dućan i MTU za njega (koristite postojeći MTU)
proizvodite i distribuirate samo digitalni sadržaj koji se ne isporučuje/ispisuje na nekom od fizičkih medija (CD, DVD, USB, micro SD itd.). S obzirom da vam ne treba skladište, ne treba niti MTU.
za posredovanje u internetskoj prodaji (dropshipping), osim ako se radi o manipulacijama robom (prepakiravanje) i kalkulaciji cijena od strane trgovca. Naručena roba mora ići ravno od dobavljača na adresu kupca
putem interneta nudite samo usluge, a ne i robu
za skladištenje i dostave koristite usluge fulfilment agencije
3. Računovodstvo

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Mišljenje Porezne uprave- obveznici fiskalizacije
Mišljenje porezne Uprave – oporezivanje internetske prodaje PDV-om
Detaljnije informacije možete pronaći na sljedećim brošurama:

Vodič za obavljanje djelatnosti trgovine putem interneta
Uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine
https://www.hok.hr/novosti-iz-hok/zakonski-propisi-u-internet-trgovini

Pročitajte više » | Napisano 13.04.2021.

Radni sastanak Ceha ugostitelja HOK-a s kolegama iz Istre i Kvarnera

Radni sastanak Ceha ugostitelja HOK-a s kolegama iz Istre i Kvarnera

Sinergijsko djelovanje lokalne i nacionalne razine važno je za rješavanje problema ugostiteljske struke i poboljšanje položaja sektora

Na inicijativu Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a u Poreču je održan sastanak s predstavnicima Ceha ugostitelja Istarske i Primorsko-goranske županije. Predstavnici struke susreli su se kako bi razmijenili informacije o aktivnostima krovnog ceha i županijskih podružnica, ali i razgovarali o položaju ugostitelja kojima je pandemija ozbiljno ugrozila poslovnu aktivnosti.

Ugostiteljima su predstavljene mnogobrojne inicijative HOK-a za vrijeme trajanja krize izazvane pandemijom, obrazloženi su im zahtjevi prema resornim institucijama te izneseni prijedlozi ekonomskih i epidemioloških mjera usmjerenih ka smanjivanju štete u poslovanju. Također, prezentirani su im dugoročni rezultati rada Ceha ugostitelja te način na koji Ceh kao predstavnik struke prati i utječe na zakonodavni okvir, kako bi njegovo donošenje i primjena unaprijedilo poslovanje ugostitelja i kako bi se spriječila eventualna šteta za poslovanje.

„Komunikacija između kolega je važna, informacije s terena su ključne kako bi mogli što bolje oblikovati zahtjeve prema nadležnim institucijama. Nalazimo se u jednom neizvjesnom razdoblju za poslovanje ugostitelja, a radnim sastancima s kolegama želimo na što konkretniji način artikulirali naša traženja te brzo reagirati na sve promjene. Poslovna djelatnost ovisi o odlukama državne vlasti, ali isto tako neizostavan dio naše poslovne aktivnosti uključuje lokalnu upravu i samoupravu. Tu veliku ulogu igraju lokalni cehovi ugostitelja, koji dobrom suradnjom sa svojim gradovima i županijama stvaraju bolje okruženje za rad sektora. Prošla godina je bila teška za ugostitelje, zdravstvena kriza pokrenula je gospodarsku krizu. Ugostitelji će trebati veliku potporu svih ključnih dionika kako bi očuvali i normalizirali poslovnu aktivnost“, rekao je Joso Smolić, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a.

Aktivnosti Ceha ugostitelja Istarske županije predstavio je predsjednik Stanislav Briškoski. Da je njihov rad zaista primjer dobre prakse govori popis aktivnosti i inicijativa koje ovaj Ceh provodi. Briškoski je istaknuo kako imaju dobru suradnju sa županijom kao i s regionalnim stožerom civilne zaštite te kako je Ceh ugostitelja Istarske županije relevantan sugovornik na svim razinama, čiji se prijedlozi uvažavaju. Njihova snaga je, kaže Briškoski, u aktivnim i stručnim članovima Ceha kojima je zastupanje interesa struke prioritet.

Sastanku su prisutvovali i istarski ugostitelji koji su govorili o problemima s kojima se susreću u svakodnevnom radu. Nedostatak kvalificirane radne snage, manjak investicija usmjerenih ka povećanju konkurentnosti, neujednačeno postupanje pri inspekcijskim nadzorima i trenutna ekonomska kriza istaknuti su kao dugoročne ugroze poslovanja ugostiteljske struke. Ugostitelji su naglasili kako je za uspješnu turističku sezonu presudno inzistirati da se djelatnici u ugostiteljstvu prioritetno cijepe, jer se jedino na taj način možemo pozicinirati kao sigurna destinacija. Također, Vlada RH mora dati signal kako će se mjere potpore za očuvanje radnih mjesta te nadoknada financijskih troškova nastaviti dok god to okolnosti budu zahtjevale. Istaknuli su kako je značaj ugostiteljstva za turizam neizmjeran te kako su upravo ugostitelji najbolji ambasadori Hrvatske u svijetu, stoga je briga za ovaj sektor nacionalno važna. Sastanak je iznjedrio nekoliko prijedloga koji će biti upućeni nadležnim institucijama. Ugostitelji su složni – samo zajedničkim nastupom, konkretnim prijedlozima i ustrajnošću u uvažavanju zahtjeva mogu poboljšati položaj struke.

Pročitajte više » | Napisano 13.04.2021.

Četiri nove Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske

Četiri nove Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske

Stožer civilne zaštite RH donio je četiri nove Odluke:

1. Odluku o izmjenama Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja

2. Odluku o izmjeni Odluke o uvođenju posebne organizacije rada za djelatnost trgovine koja se obavlja u prodavaonicama i trgovačkim centrima

3. Odluku o izmjeni Odluke o načinu organizacije javnog prijevoza putnika radi sprječavanja širenja bolesti COVID-19

4. Odluku o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske

Odluke stupaju na snagu danas, 1. travnja 2021., a nužne epidemiološke mjere određuju se u trajanju do 15. travnja 2021.

Odluke možete pronaći i ispod ove objave.
https://www.hok.hr/koronavirus-novosti/cetiri-nove-odluke-stozera-civilne-zastite-republike-hrvatske

Pročitajte više » | Napisano 01.04.2021.

Travanj uključen u potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta

Travanj uključen u potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izmijenilo je mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta na način da je novom odlukom Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID – 19) i posljedicama katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije za ožujak 2021. produžena i na mjesec travanj. Tako je za mjesec ožujak moguće ostvariti potporu za radnike zaposlene najkasnije do 28. veljače, a za mjesec travanj za radnike zaposlene najkasnije do 31. ožujka 2021.

Zahtjevi za potporu za ožujak i travanj zaprimat će se od 1. travnja 2021. godine do zaključno 23. travnja 2021. godine, a od 24. travnja 2021. godine do zaključno 21. svibnja 2021. godine odobravat će se isplata potpore samo za travanj 2021. godine.

Kako bi ostvarili potporu, poslodavci će trebati dokazati da su u razdoblju od 1. travnja 2020. godine do 30. rujna 2020. godine imali pad prihoda/primitaka u odnosu na isto razdoblje 2019. godine i to temeljem predaje PDV obrasca za spomenute mjesece. Tromjesečni obveznici PDV-a dokazuju pad prihoda/primitaka kumulativno za drugo i treće tromjesečje 2020. godine ili četvrto tromjesečje 2020. godine, u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a ili nisu u sustavu PDV-a u usporedivim razdobljima dokazuju pad prihoda/primitaka na temelju tablice pada prihoda/primitaka i dužni su dostaviti izvod iz knjige primitaka i izdataka ili bruto bilancu za odnosna razdoblja.

Alternativno će trebati dokazati da su u ožujku 2021. godine imali pad prihoda/primitaka u odnosu na ožujak 2019. ukoliko traže potporu za ožujak, odnosno dokazati da su u travnju 2021. imali pad prihoda/primitaka u odnosu na travanj 2019. godine ukoliko traže potporu za travanj.

Iznimno, poslodavci koji su osnovani prije 1. travnja 2019. godine, a nisu odmah započeli s poslovanjem u smislu ostvarivanja prihoda te iz tog razloga nemaju podatke za usporedbu po ovim kriterijima, trebaju dokazati da su u mjesecu za koji traže potporu imali pad prihoda/primitaka u odnosu na prvi cjeloviti kalendarski mjesec poslovanja. Kao dokaz poslodavci su dužni dostaviti prvi izdani račun.

Poslodavci osnovani nakon 1. travnja 2019. godine trebaju dokazati pad prihoda/primitaka u mjesecu za koji traže potporu u odnosu na rujan 2019. godine temeljem predaje tablice pada, a u slučaju da su osnovani nakon 1. listopada 2020. godine trebaju dokazati pad prihoda/primitaka u mjesecu za koji traže potporu u odnosu na siječanj 2021. godine.

Iznimno, poslodavci koji su osnovani nakon 1. travnja 2019. godine, a nisu odmah započeli s poslovanjem u smislu ostvarivanja prihoda te iz tog razloga nemaju podatke za usporedbu po ovim kriterijima, trebaju dokazati da su u mjesecu za koji traže potporu imali pad prihoda/primitaka u odnosu na prvi cjeloviti kalendarski mjesec poslovanja. Kao dokaz poslodavci su dužni dostaviti prvi izdani račun.

Poslodavci koji su osnovani nakon 1. listopada 2020. godine, a u siječnju 2021. su bili zatvoreni Odlukom Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave), ne trebaju dokazati da su imali pad prihoda/primitaka te mogu koristiti potporu za ožujak i travanj u iznosu 4.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu.

Poslodavci koji žele ostvariti potporu za ožujak i travanj trebaju podnijeti novi zahtjev putem on-line aplikacije bez obzira jesu li već koristili potpore za očuvanje radnih mjesta u prethodnim razdobljima.

Detaljnije informacije možete pronaći na ovom linku, a provedbeni dokument dostupan je ovdje.
https://mjera-orm.hzz.hr/ocuvanje-radnih-mjesta/
https://mjera-orm.hzz.hr/media/1c3lti0g/hzz-orm-ozujak-travanj-2021-provedbena-dokumentacija-3003.pdf

Pročitajte više » | Napisano 31.03.2021.

Hrvatska obrtnička komora potpisala inicijativu o prioritetnom cijepljenju obrtnika, poduzetnika i izvoznika

Hrvatska obrtnička komora potpisala inicijativu o prioritetnom cijepljenju obrtnika, poduzetnika i izvoznika

Potaknuta sve većim brojem država koje za ulazak u zemlju traže potvrdu o cijepljenju Hrvatska obrtnička komora, zajedno s ostalim institucijama koje zastupaju gospodarstvenike, traži da se u protokol cijepljenja prioritetno uključe obrtnici, ali i njihovi radnici.

Za poslovanje dijela obrtnika važno je sudjelovanje na međunarodnim sajmovima, poslovni odlazak u inozemstvo, ali i mogućnost dnevnih migracija radnika u susjedne zemlje, naročito u Međimurskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Za sve njih poslodavci moraju snositi troškove PCR testova što stvara značajan financijski trošak i dodatno opterećuje poslovanje obrtnika.

Iako za migracijske radnike postoji mogućnost sufinanciranja dijela PCR testova, po uzoru na Sloveniju, izvjesno je da je efikasnija, svrsishodnija i jeftinija opcija provesti procjepljivanje.

Upravo zato Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski izvoznici uputili su žuran apel Vladi Republike Hrvatske i Stožeru civilne zaštite kako bi se u što kraćem roku cijepljenjem financijski rasteretilo i pojednostavilo poslovanje obrtnika i poduzetnika za koje je nužno da putuju u strane zemlje.

Pročitajte više » | Napisano 26.03.2021.