Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
Produženje potpore HZZ-a za skraćivanje radnog vremena i dopuna potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom i posljedicama katastrofe uzrokovane potresom
Najvažnije novine uključuju produženje potpore skraćivanje radnog vremena do 31. prosinca 2021., kao i dopunu potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (Covid-19) i posljedicama katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije za siječanj i veljaču
Izmjenama, Potporu skraćenja radnog vremena moći će ostvariti poslodavci za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati, i to do najviše 90% radnih sati prema kalendaru radnog vremena koja na godišnjoj razini ne može biti viša od 70% godišnjeg fonda radnih sati. S obzirom na stanje u gospodarstvu, Hrvatski zavod za zapošljavanje i dalje nastoji svoje aktivnosti usmjeravati na očuvanje radnih mjesta u djelatnostima/sektorima koji su najugroženiji te pomoći poslodavcima kod kojih je zbog posebnih okolnosti uvjetovanih koronavirusom (COVID - 19) došlo do privremenog smanjenja opsega posla Potpora za očuvanje radnih mjesta - Skraćivanje radnog vremena produžuje se do 31.12.2021.godine.
Poslodavcima s područja u kojima je proglašena katastrofa uzrokovana potresom za područje Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije bez obzira na djelatnost i pad prometa i to u slučaju kada su zbog objektivnih razloga poslovno-proizvodi procesi bitno smanjeni ili onemogućeni imati će pravo na potporu u iznosu od 4.000 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu.
Objektivni razlozi su: nastale znatne štete uzrokovane potresom na poslovnim ili proizvodnim pogonima i/ili nemogućnost dolaska radnika na posao temeljem čega se ne može uspostaviti normalno poslovanje odnosno proizvodnja. Zbog izvanrednih okolnosti uslijed situacije izazvane potresom nastoji se pomoći poslodavcima s područja Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije kako bi očuvali poslovnu aktivnost.
Također, Potpora za očuvanje radnih mjesta u zaštitnim radionicama, integrativnim radionicama i radnim jedinicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom čija je djelatnost pogođena koronavirusom (COVID – 19) nastavlja se provoditi do 30. lipnja 2021.
Više informacija o potporama za očuvanje radnih mjesta potražite na ovoj poveznici.
Preuzeto sa: https://www.hzz.hr/novosti-priopcenja/nove-mjere-podrucja-pogodjena-potresom-i-nastavak-osi-i-srv-za-2021.php
Pročitajte više » | Napisano 11.01.2021.
Obrtnicima i njihovim zaposlenicima pogođenima potresom osigurane mjere za očuvanje radnih mjesta
Hrvatska obrtnička komora (HOK) već je 2. siječnja Vladi RH poslala prijedloge pomoći za obrtnike stradale u potresu, dio njih već uvažen
Na sjednici Upravnog vijeća HZZ-a donesena je odluka o uključivanju obrtnika, poduzetnika i njihovih zaposlenika sa stradalih područja u mjere za očuvanje radnih mjesta.
Iz HZZ-a ističu kako će poslodavci s područja u kojima je proglašena katastrofa uzrokovana potresom - Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, bez obzira na djelatnost i pad prometa, i to u slučaju kada su zbog objektivnih razloga poslovno-proizvodi procesi bitno smanjeni ili onemogućeni, imati pravo na potporu u iznosu od 4.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu.
Podsjećamo, Hrvatska obrtnička komora 2. siječnja uputila je Vladi RH niz prijedloga pomoći za obrtnike čije je poslovanje ugroženo i onemogućeno uslijed potresa, među kojima je bilo i traženje isplate potpore za očuvanje radnih mjesta u iznosu od 4.000,00 kuna neto za obrtnike i njihove zaposlenike, kao i otpis poreza i doprinosa koji terete isplatu plaće.
Već prethodno Porezna uprava uvažila je zahtjev HOK-a o propisivanju odgode roka za predaju i nekažnjavanje u slučaju kašnjenja s predajom obrazaca, s obzirom da su stradali i knjigovodstveni servisi, a najavljena je i obustava ovrha osobama koje imaju boravište ili prebivalište na područjima pogođenima potresom, također predložena od strane HOK-a. Također, HOK je tražio i ukidanje obveze plaćanja akontacija poreza na dohodak i poreza na dobit za 2021., a Porezna uprava je jučer potvrdila ukidanje akontacija za obrte stradale u potresu.
Ostali prijedlozi HOK-a odnose se na novčanu naknadu za fiksne troškove, oslobađanje davanja jedinicama lokalne samouprave, moratorij na otplatu kredita i leasinga, automatsko omogućavanja obročne otplate na minimalno 36 rata svih zatečenih dugovanja na dan 31. prosinca 2020. godine uz poček od barem šest mjeseci prema državnom proračunu, a predložen je i program nepovratnih sredstava za obnovu poslovnih prostora i dugotrajne imovine.
Dopis prijedloga o pomoći obrtnicima stradalima u potresu upućen Vladi RH možete pogledati OVDJE.
https://www.hok.hr/sites/default/files/article-docs/2021-01/Dopis%20Vlada%20RH_prijedlozi%20za%20pomo%C4%87%20obrtnicima%20stradalima%20u%20potresu.pdf
Pročitajte više » | Napisano 11.01.2021.
Podsjetnik: Fiskalizacija - uvodi se QR kod kao sastavni dio računa
Iako je Hrvatska obrtnička komora u vrijeme e-Savjetovanja o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom uložila primjedbe kojima traži ukidanje ove obveze ili barem produljenje roka za prilagodbu poreznih obveznika, od 1. siječnja 2021. godine obveznici fiskalizacije izdavanja računa trebaju na svojim računima obvezno navesti QR kod.
U skladu s čl. 2. Zakona o fiskalizaciji i čl. 18.a st. 1. Pravilnika o fiskalizaciji, QR kod je dvodimenzionalni kod koji sadržava zapis određenog seta podataka. Taj kod stvara obveznik fiskalizacije izdavanja računa i ispisuje ga na računu kao obvezni sadržaj računa.
Od 1. siječnja 2021. godine QR kod bit će obvezan dio sadržaja računa u skladu s čl. 9. Zakona o fiskalizaciji, ali samo onih računa koji se naplaćuju sredstvima koja se smatraju prometom gotovine.
Osnovni je razlog uvođenja QR koda da građani mogu provjeriti račune na temelju čl. 27. Zakona o fiskalizaciji. U čl. 27. Zakona o fiskalizaciji navedeno je da kupci te svi primatelji računa, za koje je izvršen postupak fiskalizacije, mogu provjeriti je li njihov račun prijavljen Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, u roku od 30 dana od dana izdavanja računa.
Provjera računa obavlja se slanjem SMS poruke ili upitom na web-servis, dostupan na mrežnoj stranici Porezne uprave.
QR kod kao obvezni sadržaj računa, u skladu s čl. 18.b st. 1. Pravilnika o fiskalizaciji, treba minimalno sadržavati zapis sljedećih podataka:
1. URL adresa do web-stranice Porezne uprave za provjeru računa
2. JIR ili zaštitni kod obveznika fiskalizacije
3. datum i vrijeme izdavanja računa
4. ukupnu svotu računa.
Pojedini dijelovi QR koda odvajaju se dodatnim separatorima. Pravilnik o fiskalizaciji uređuje kako se „stvara“ QR kod. Tako je u čl. 18.c Pravilnika o fiskalizaciji navedeno da se pri određivanju QR koda primjenjuje QR model 1 ili model 2 najmanje moguće inačice, a QR kod mora biti minimalne veličine 2 puta 2 cm, pri čemu prazan prostor sa svih strana QR koda mora biti minimalno 2 mm te usklađen sa standardom ISO/IEC 15415. Propisano je također da QR kod mora imati minimalno „L“ (ECC level) razinu korekcije pogreške. QR kod koji će se nalaziti na računu ne smije biti ispisan na slici ili logu niti sadržavati sliku ili logo.
Pročitajte više » | Napisano 11.01.2021.
HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRIPREMILA PO-SD Z I PO-SD OBRASCE
S obzirom na veliki izazov ispunjavanja novih obrazaca koje su obrtnici obveznici paušalnog oporezivanja dohotka, dužni predati zaključno do 15. siječnja 2021. godine Hrvatska obrtnička komora izradila je obračunske obrasce koji se nakon unosa podataka „sami“ popunjavaju za potrebe poreznih obračuna.
Kako smo već istaknuli, obrtnici „paušalisti“ su najkasnije do 15. siječnja 2021. godine dužni predati godišnje izvješće o ostvarenom dohotku u prethodnoj 2020. godini na Obrascu PO-SD, a od ove godine i obrazac PO-SD Z ukoliko su obrt obavljali s ortakom ili ortacima.
Hrvatska obrtnička komora je tijekom 2018. i 2019. godine tražila izmjenu načina oporezivanja obrtnika ortaka, na način da „svaki ortak plaća svoj dio“, a ne da se primici svakog ortaka oporezuju zasebno, čime su u konačnici zajedno plaćali veći porez na dohodak. Ministarstvo financija izmijenilo je stoga Pravilnik o porezu na dohodak u djelu obračuna dohotka pojedinog ortaka te je od 1. siječnja 2020. godine na snazi i obrazac PO-SD Z.
Posebno se zahtjevno u praksi pokazuje „kombinacija“ gdje jedan dio godine obrtnik posluje samostalno, a drugi dio godine posluje kao ortak. Pripremljeni Excel obrasci u nastavku sigurno će vam omogućiti lakši izračun!
Podsjećamo da primljena potpora za očuvanje radnih mjesta Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (COVID-19) ne ulazi u primitke.
Obrasce je moguće predati u papirnatom obliku (u nadležnoj poreznoj ispostavi) ili elektronskom (putem sustava ePorezna).
Excel obrazac moguće je preuzeti ispod ovog teksta, a niže se nalazi i primjer ispunjavanja obrazaca na konkretnom slučaju.
https://www.hok.hr/novosti-iz-hok/hrvatska-obrtnicka-komora-pripremila-po-sd-z-i-po-sd-obrasce
Pročitajte više » | Napisano 11.01.2021.
Promjene poreznih zakona u 2021. godini
U Narodnim novinama br. 138/20. objavljene su izmjene i dopune u Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o porezu na dobit, Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Najveći dio izmjena i dopuna poreznih zakona u primjeni je od 1. siječnja 2021. godine, dok se neke odredbe počinju primjenjivati od 1. srpnja 2021. odnosno od 1. siječnja 2022. godine. U nastavku se daje sažet prikaz promjena koje donosi ovaj krug porezne reforme, a koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2021. godine.
Promjene u Zakonu o porezu na dohodak
Smanjuju se stope poreza na dohodak kako je prikazano u tablici u nastavku:
Red. br.
Vrsta dohotka
Stara stopa
Nova stopa
1.
Dohodak od nesamostalnog rada (plaća)
24% do 30.000,00 kn (mjesečno)
20% do 30.000,00 kn (mjesečno)
36% iznad 30.000,00 kn (mjesečno)
30% iznad 30.000,00 kn (mjesečno)
2.
Drugi dohodak
24%
20%
3.
Dohodak od najma (zakupa)
12%
10%
4.
Dohodak od imovinskih prava
24%
20%
5.
Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava
24%
20%
6.
Dohodak od kapitala po osnovi kamata
12%
10%
7.
Dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga
36%
30%
8.
Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka
12%
10%
9.
Dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica
24%
20%
10.
Dohodak od kapitala po osnovi dividendi i udjela u dobitku
12%
10%
11.
Drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena
54%
60%
12.
Godišnji porez na dohodak
24% do 360.000,00 kn
20% do 360.000,00 kn
36% iznad 360.000,00 kn
30% iznad 360.000,00 kn
Nove stope primjenjuju se od 1. siječnja 2021. godine, što znači za sve isplate od tog datuma nadalje. Prema tome, nove stope treba primijeniti već pri obračunu plaće za prosinac 2020. koja se isplaćuje u siječnju 2021. godine.
U slučaju ovjeravanja ugovora o najmu / zakupu kod javnog bilježnika porezni obveznik (najmodavac / zakupnik) od 1. siječnja 2021. godine nema obvezu prijave ostvarivanja dohotka nadležnoj ispostavi Porezne uprave nego to umjesto njega ima obvezu prijaviti javni bilježnik.
Trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz od nesamostalnog rada u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće, neovisno o načinu podmirenja troška cijepljenja, ne smatraju se plaćom.
Primitci po osnovi nacionalne naknade za starije osobe ne se smatraju se primitkom na koji se plaća porez na dohodak te se takva vrsta primitka ne bi uzimala u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.
Ukida se oporezivanje stopom od 24 % poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do 12.500,00 kn, čime se ujednačava godišnji obračun poreza na dohodak za sve porezne obveznike.
Propisano je uvećanje obračunanog poreza na dohodak s 50 % na 100 % (porezna stopa uvećava se s 54 % na 60 %) po osnovi utvrđivanja poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena.
Promjene u Zakonu o porezu na dobit
Porezni obveznici koji u poreznom razdoblju koje počinje teći od 1. siječnja 2021. godine ostvaruju prihode do 7,5 mil kn plaćati će porez na dobit po stopi od 10 %. Smanjenje se odnosi i na sve neprofitne organizacije koje za gospodarsku djelatnost plaćaju porez na dobitak paušalno. Poduzetnici koji u 2020. godini ostvare ukupni prihod do 7,5 milijuna kuna, mogu već kod izračuna predujma poreza na dobitak za 2021. godinu (u Obrascu PD za 2020.) primijeniti stopu od 10 %.
Smanjuje se stopa poreza po odbitku pri isplati dividenda i udjela u dobitku inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe, s 12 % na 10 %. Nova niža stopa primjenjuju se pri isplatama od 1. siječnja 2021. godine.
Smanjuje se stopa poreza po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša) kada naknadu isplaćuje tuzemni ili inozemni isplatitelj prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba, s 15 % na 10 %. Nova niža stopa primjenjuju se pri isplatama od 1. siječnja 2021. godine.
U poreznim razdobljima koja počinju teći od 1. siječnja 2021. godine porezno priznatim rashodom za kreditne institucije smatra se svota otpisa potraživanja, u postupku rekonstruiranja plasmana, od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana s pripadajućim kamatama iskazanih u prihodima do trenutka otpisa za kreditne plasmane kojima je zbog otežane mogućnosti naplate vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.
Promjene u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost
Povećan je prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 7,5 mil kn na 15 mil kn. Svi porezni obveznici koji u 2020. godini nisu ostvarili isporuke veće od 15 mil kn, mogu, ako to žele, od 1. siječnja 2021. godine obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke dobara i usluga.
Zakonom se uređuje mogućnost obračunskog plaćanja PDV-a pri uvozu na gotovo isti način kako je to sada uređeno čl. 71.zc Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 45/19. – 114/20.).
Promjena u Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Mjerila za određivanje svote do koje može glasiti blagajnički maksimum obveznika fiskalizacije i visine blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika biti će određena Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
Pročitajte više » | Napisano 11.01.2021.