Izdvojene novosti


Potpore za samozapošljavanje 2024.

Potpore za samozapošljavanje 2024.

Dana 1. 1. 2024. godine, Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je uvjete za ostvarivanje prava na potpore za samozapošljavanje i potpore za samozapošljavanje – zeleno/digitalno.

Potpora se može dodijeliti: Nezaposlenoj osobi za pokrivanje troškova osnivanja i započinjanja poslovanja poslovnog subjekta (npr. obrt).

Ciljana skupina: Nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih osoba koju vodi Zavod.

Trajanje mjere: 24 mjeseca

Visina subvencije i prihvatljive djelatnosti za POTPORU ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE:

Iznos potpore male vrijednosti za samozapošljavanje određuje se prema budućoj registriranoj djelatnosti poslovnog subjekta, a u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.).

Potpora se može dodijeliti za tri skupine korisnika:

SKUPINA do 15.000,00 EUR
(C) prerađivačka industrija (odjeljci 25 – 33)
(F) građevinarstvo (odjeljci: 41- 43)
SKUPINA do 10.000,00 EUR
(C) prerađivačka industrija (odjeljci 25 – 33)
(F) građevinarstvo (odjeljci: 41- 43)
SKUPINA do 7.000,00 EUR
(D) opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (odjeljak 35)
(E) opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda i gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (odjeljci 36-39)
(G) Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (svi odjeljci osim 47.99)
(H) Prijevoz i skladištenje
(I) Djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane (samo odjeljak 56)
(M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (svi odjeljci osim: 69.1)
(Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
(N) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (svi odjeljci osim: 77, 78 i 79)
(P) Obrazovanje
(R) Umjetnost, zabava i rekreacija (svi odjeljci osim 93.19)
(S) Ostale uslužne djelatnosti (svi odjeljci osim 94)
Visina subvencije i prihvatljive djelatnosti za POTPORU ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE – ZELENO/DIGITALNO:

Iznos potpore male vrijednosti za samozapošljavanje određuje se prema budućoj registriranoj djelatnosti poslovnog subjekta, a u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.).

Potpora se može dodijeliti za tri skupine korisnika:

SKUPINA do 20.000,00 EUR
(C) prerađivačka industrija (odjeljci 25 – 33)
(F) građevinarstvo (odjeljci: 41- 43)
SKUPINA do 15.000,00 EUR
(C) prerađivačka industrija (odjeljci 25 – 33)
(F) građevinarstvo (odjeljci: 41- 43)
SKUPINA do 10.000,00 EUR
(D) opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (odjeljak 35)
(E) opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda i gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (odjeljci 36-39)
(G) Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (svi odjeljci osim 47.99)
(H) Prijevoz i skladištenje
(M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (svi odjeljci osim: 69.1)
(Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
(N) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (svi odjeljci osim: 77, 78 i 79)
(P) Obrazovanje
(R) Umjetnost, zabava i rekreacija (svi odjeljci osim 93.19)
(S) Ostale uslužne djelatnosti (svi odjeljci osim 94)
Priručniku o zelenim i digitalnim radnim mjestima možete pristupiti na poveznici: https://mjere.hr/katalog-mjera/zelena-i-digitalna-radna-mjesta/

Navedeni iznosi predstavljaju najveći mogući iznos potpore koji se može dodijeliti sukladno registriranim djelatnostima, dok će se konačna visina dodijeljene potpore za samozapošljavanje odrediti temeljem procjene opravdanosti početnog ulaganja sukladno iskazanim potrebama u dostavljenom poslovnom planu i troškovniku, koji je sastavni dio poslovnog plana.

PRIHVATLJIVI TROŠKOVI:

Potpora za samozapošljavanje dodjeljuje se primjenom:

a) fiksnog iznosa (unaprijed određen za inicijalne troškove osnivanja i registracije poslovnog subjekta, troškove rada podnositelja zahtjeva kao zaposlene osobe na puno radno vrijeme te uobičajene tekuće troškove za prvih nekoliko mjeseci poslovanja (trošak knjigovodstva, zakup poslovnog prostora, obvezne članarine, administrativni troškovi, troškovi sitnog inventara, sirovine i potrošnog materijala, troškovi izrade mrežne stranice i oglašavanja i slično)

b) varijabilnog iznosa (razlikuju se ovisno o registriranoj djelatnosti za koju se dodjeljuje potpora, 4 kategorije: kupnja nove opreme neophodne za obavljanje djelatnosti te koja traje, odnosno se koristi u vremenu dužem od jedne godine (npr. strojevi, tehnika, alati, informatička oprema i dr.), kupnja ili zakup licenciranih IT programa, kupnja novih prijevoznih sredstava (neophodnih za obavljanje djelatnosti), kupnja franšiza)

Trošak PDV-a iskazan na računima kao i ostale vrste troškova koje se ne nalaze na popisu prihvatljivih troškova nisu prihvatljive za financiranje kroz varijabilni iznos potpore.

Naknadne izmjene troškovnika nakon potpisa ugovora o dodjeli potpore nisu prihvatljive.

Navedeni prihvatljivi troškovi moraju:

biti nužni za izvođenje aktivnosti navedenih u poslovnom planu,
odgovarati realnim tržišnim cijenama,
biti evidentirani na računu poslovnih subjekta u poreznoj ili računovodstvenoj dokumentaciji, s originalima dokumenata kojima se dokazuju navedeni troškovi.
Trajanje javnog poziva:

Zahtjevi za dodjelu potpore zaprimaju se najkasnije do 30. 9. 2024. godine, odnosno do utroška osiguranih sredstava.

Termini za radionice za samozapošljavanje: https://radionice.hzz.hr/

Napomena: Pohađanje radionice donosi 5 bodova koji će dodatno ojačati vaš poslovni plan.

Više informacija: https://mjere.hr/mjere/potpore-za-samozaposljavanje-2024/

Pojmovnik

Opći uvjeti korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja u 2024. godini

Foto: HZZ

Pročitajte više » | Napisano 10.01.2024.

mPorezna - brže i jednostavnije podnošenje PO-SD obrasca

mPorezna - brže i jednostavnije podnošenje PO-SD obrasca

Mobilna aplikacija mPorezna povećava dostupnost elektroničkih usluga Ministarstva financija - Porezne uprave poreznim obveznicima te smanjuje troškove ispunjavanja poreznih obveza.

Aplikacija je razvijena u sklopu projekta „Povezivanje i unaprjeđenje aplikativnih rješenja unutar Informacijskog sustava Porezne uprave i razvoj mPorezne“ sufinancirana sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost i porez na dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu sada mogu brže i jednostavnije, putem mobilne aplikacije mPorezna​ u samo par klikova, dostaviti obrazac PO-SD. ​

Aplikacija temeljem podataka o ukupno ostvarenim primicima vrši obračun te pretpopunjava obrazac s mogućnošću izmjene od strane korisnika, dok je za slanje obrasca dovoljna NIAS vjerodajnica značajne razine sigurnosti (2) poput mobilnog tokena banaka ili besplatnog mTokena kojeg izdaje FINA.

Porezni obveznici obrazac PO-SD trebaju dostaviti najkasnije do 15. siječnja 2024. godine.

PO-SD obrazac (Izvješće o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak) je obrazac na temelju kojeg Porezna uprava utvrđuje godišnju obvezu paušalnog poreza. Ta obveza se utvrđuje prema ostvarenom prometu u protekloj godini iskazanom na PO-SD obrascu temeljem godišnjih primitaka ili svote predviđenih primitaka za tekuću godinu.


Preuzimanja
Naziv datoteke Veličina
mPorezna_PO-SD_upute.pdf 427.55 KB

Pročitajte više » | Napisano 10.01.2024.

Nove mjere za energetsku učinkovitost i održivost građevinskog sektora

Nove mjere za energetsku učinkovitost i održivost građevinskog sektora

Vijeće i Europski parlament u prosincu su postigli dva važna dogovora za građevinski sektor: dogovor o Uredbi o građevnim proizvodima te dogovor o reviziji Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Cilj je tih dogovora putem građevinskog sektora poduprijeti europski Zeleni plan, smanjiti uvoz energije u EU te troškove građana i poduzeća obnovom postojećih zgrada, posebno onih s najnižom energetskom učinkovitošću. Cilj mu je i poboljšanje informiranosti o energetskoj učinkovitosti u građevinskom sektoru, financijskim institucijama, javnim tijelima te među građanima. Ove će mjere doprinijeti i razvoju gospodarstva, s obzirom na pojavu novih radnih mjesta u području obnovljivih izvora energije, održivom građevinskom sektoru i novim tehnologijama.

Kako navodi Vijeće EU-a, građevinski sustav čini gotovo 5,5% europskog BDP-a i zapošljava oko 25 milijuna osoba u više od 5 milijuna poduzeća.

Industrija građevnih proizvoda obuhvaća 430 tisuća poduzeća u EU-u, s ukupnim prometom od 800 milijardi eura. Uglavnom su to mala i srednja poduzeća, ključna za gospodarsku i društvenu vrijednost u lokalnim zajednicama europskih regija i gradova.

Uredbom o građevnim proizvodima ažurira se postojeće zakonodavstvo iz 2011., a dio je paketa mjera Europske komisije iz 2022. za ostvarenje ciljeva Europskog zelenog plana. Ova će Uredba ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju građevinskog sektora, a njome će se riješiti normizacija građevnih proizvoda i omogućiti im se slobodno kretanje na tržištu, smanjiti administrativno opterećenje putem digitalizacije i osigurati da ti proizvodi budu u skladu s načelima kružnog gospodarstva. Mjere koje Uredba predviđa su razvoj novih građevinskih tehnologija, stvaranje digitalne putovnice za građevne proizvode te utvrđivanje ovlasti za postupke zelene javne nabave. Isto tako, građevni proizvodi će u budućnosti iziskivati manje resursa i stvarati manje zagađenja i otpada te tako omogućiti građevinskom sektoru da bude među ključnim akterima zelene i digitalne tranzicije.

Ostvarenju ciljeva Zelenog plana doprinijet će i prijedlog revizije Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Prema Europskoj komisiji, zgrade u EU-u odgovorne su za 40% potrošnje energije i 36% emisija stakleničkih plinova u Europi povezanih se energijom. To se posebno odnosi na sustave grijanja prostora i vode koji prema Eurostatu čine 80% potrošnje energije u kućanstvima; ta se potrošnja uvelike može smanjiti poboljšanjem sustava izolacije i grijanja. Kako bi potakla obnavljanje više od 35 milijuna zgrada i otvaranje 160 tisuća radnih mjesta u građevinskom sektoru, Komisija je 2020. pokrenula Strategiju vala obnove. Uz to, u okviru Zelenog plana oformljen je paket inicijativa i prijedloga za reviziju zakonodavstva Unije „Spremni za 55 %”, s namjerom da ono postane usklađeno s klimatskim ciljevima za 2030. i 2050. koji su dio obvezujućeg prava EU-a.

Novim prijedlogom utvrđuju se zahtjevi o energetskoj učinkovitosti novih i obnovljenih zgrada u Uniji te o smanjenju emisija stakleničkih plinova. Prema glavnim ciljevima, nove zgrade trebale bi do 2030. biti zgrade s nultim emisijama, a cjelokupni fond zgrada bi do 2050. trebao postati klimatski neutralan. Uz smanjenje zagađenja, to će znatno smanjiti i potrošnju energije za građane i poduzeća. Prijedlog uključuje i postupno ukidanje fosilnih goriva u grijanju i hlađenju, s ciljem potpunog ukidanja kotlova na fosilna goriva do 2040. Kad je riječ o potrošnji energije, države članice morat će uvesti mjere za njeno smanjenje i to za najmanje 16% do 2030., te 20 do 22% do 2035. Gdje je tehnički i gospodarski primjenjivo, države članice bit će obvezne postupno uvoditi solarne instalacije u javne i nestambene zgrade, ovisno o njihovoj veličini i namjeni.

Neučinkovite zgrade često su povezane s energetskim siromaštvom i socijalnim problemima. S obzirom na to da su građevinski radovi skupi, putem dodatnih sredstava iz proračuna EU-a, a u okviru nacionalnih planova oporavka i otpornosti, osigurat će se da ranjiva kućanstva te mikro, mala i srednja poduzeća ne snose preveliki teret tih troškova.

Pravila o energetskim svojstvima zgrada ne odnose se na poljoprivredne zgrade i zgrade kulturne baštine, a države članice EU-a moći će proširiti izuzeće i na zgrade zaštićene zbog svojih arhitektonskih ili povijesnih zasluga, na privremene zgrade te na crkve i mjesta bogoslužja.

Navedene mjere primijenit će se na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini u raznim sektorima uz snažan mehanizam praćenja i provedbe, a prije stupanja na snagu slijedi službeno usvajanje ovih dogovora od strane Parlamenta i Vijeća.

Više informacija o kružnim građevnim proizvodima možete pronaći ovdje, a o reviziji Direktive o energetskim svojstvima zgrada, ovdje.

O uštedi energije i mjerama za smanjenje potrošnje možete se informirati ovdje, a o novim inicijativama Unije za povećanje udjela obnovljivih izvora energije, ovdje.

Foto: freepik.com

Pročitajte više » | Napisano 10.01.2024.

U 2024. novi tretman napojnice – kartično i neoporezivo do određenog iznosa

U 2024. novi tretman napojnice – kartično i neoporezivo do određenog iznosa

Od 1. siječnja 2024. primjenjuje se novi model fiskalizacije napojnica kao mogućnost za sve one koji u okviru svojih djelatnosti primaju napojnice (npr. ugostitelji, frizeri, kozmetičari, taksisti itd.). Uvođenje mogućnosti naplate napojnica kartičnim putem ovisi o odluci svakog obrtnika i nije obavezno.

Iznos napojnice neće biti iskazan na računu, već će obveznik fiskalizacije imati obvezu uz fiskalizirani račun odmah prijaviti i ostvarenu napojnicu putem električnog naplatnog uređaja, tj. iznos napojnice i način njezina davanja (gotovina ili kartica).

Neoporezivo je moguće isplatiti napojnicu do iznosa od 3.360,00 eura po osobi na godišnjoj razini, a prilikom isplate zaposleniku potrebno je podnijeti i JOPPD obrazac. Napojnica iznad zadanog iznosa oporezuje se po stopi od 20% bez plaćanja doprinosa.

Poslodavac internim aktom definira način podjele napojnica između zaposlenika.

Napominjemo da se svota primljene nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnica) ne uključuje u svotu blagajničkog maksimuma.

Sve što trebate znati o novom modelu fiskalizacije te odgovore na najčešća pitanja možete pronaći u dokumentu u dnu ove stranice.

Foto: Freepik


Preuzimanja
Naziv datoteke Veličina
Odgovori na pitanja _Napojnice.pdf 130.07 KB

Pročitajte više » | Napisano 08.01.2024.

Prihvaćen prijedlog Hrvatske obrtničke komore – veći pragovi blagajničkih maksimuma

Prihvaćen prijedlog Hrvatske obrtničke komore – veći pragovi blagajničkih maksimuma

U Narodnim novinama br. 1/24 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom kojim su od 3. siječnja 2024. godine povećani pragovi blagajničkog maksimuma i to za mikro subjekte i fizičke osobe s dosadašnjeg iznosa 1.327,23 eura na 2.000,00 eura; za male subjekte s 6.636,14 eura na 7.000,00 eura, za srednje subjekte s 10.617,82 eura na 12.000,00 eura te za subjekte koji prelaze mjerila koja određuju malo gospodarstvo s 13.272,28 eura na 15.000,00 eura.

„Višekratno smo tražili povećanje ovih pragova, kako bi se obrtnicima i ostalim poduzetnicima olakšalo poslovanje, te zahvaljujemo Ministarstvu financija na prihvaćenom prijedlogu i značajnom povećanju pragova upravo za mikro subjekte i obrtnike“, komentirao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.

Veći prag posebno je značajan kod svih obrtnika ili poduzetnika koji posluju putem više poslovnih prostora te se blagajnički maksimum odnosi na sve njih zajedno, osim kod velikih subjekata kod kojih se iznos blagajničkog maksimuma odnosi na svaki poslovni prostor.

„Svakako je važno napomenuti da iznos napojnice, prema pravilima koji su na snazi od 1. siječnja ove godine, ne ulazi u iznos blagajničkog maksimuma, ali se također treba položiti na poslovni račun, osim kada se napojnica isplaćuje u gotovini za što je potrebno osigurati potrebnu dokumentaciju“, naglašava Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore, ispred koje je inicirana zakonska izmjena pragova blagajničkog maksimuma.

Pročitajte više » | Napisano 08.01.2024.