Izdvojene novosti


Što donose nove izmjene i dopune Zakona o radu?

Što donose nove izmjene i dopune Zakona o radu?

Izmjenama i dopunama Zakona o radu, s početkom primjene od 1. siječnja 2023., usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. U daljnjem tekstu, izdvojiti će se one izmjene i dopune, najvažnije za poslovanje obrtnika:
Ugovor o radu na određeno vrijeme
Ugovor o radu na određeno vrijeme iznimno se može sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa, a čiji prestanak mora biti unaprijed utvrđen objektivnim razlogom, odnosno potreba za obavljanjem posla je privremena. Objektivnim razlogom se smatra zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti u najdužem trajanju od tri godine, a s istim radnikom najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme čije ukupno trajanje nije duže od tri godine. Uzastopno sklopljeni ugovori su oni ugovori o radu koji nemaju prekid između jednog i drugog ugovora ili su sklopljeni u periodu koji nije duži od tri mjeseca.
Iznimno, trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme, kao i ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor, smije biti neprekinuto duže od tri godine: ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, ako je potrebno zbog dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije, ako je to zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Istekom tri godine ili prestankom posljednjeg uzastopno sklopljenog ugovora, ako su sklopljeni na razdoblje kraće od tri godine, poslodavac s istim radnikom može sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako je od prestanka radnog odnosa kod poslodavca do sklapanja novog ugovora o radu na određeno vrijeme proteklo najmanje šest mjeseci.

Istekom tri godine ili prestankom posljednjeg uzastopno sklopljenog ugovora, ako su sklopljeni na razdoblje kraće od tri godine, poslodavac s istim radnikom može sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako je od prestanka radnog odnosa kod poslodavca do sklapanja novog ugovora o radu na određeno vrijeme proteklo najmanje šest mjeseci.
Istekom tri godine ili prestankom posljednjeg uzastopno sklopljenog ugovora, ako su sklopljeni na razdoblje kraće od tri godine, poslodavac s istim radnikom može sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako je od prestanka radnog odnosa kod poslodavca do sklapanja novog ugovora o radu na određeno vrijeme proteklo najmanje šest mjeseci.
Ugovor o radu za stalne sezonske poslove
Poslodavac može, za posao koji se obavlja sezonski, s radnikom sklopiti ugovor o radu za stalne sezonske poslove. Takvim poslom smatra se posao čiji se opseg i intenzitet privremeno povećavaju u skladu s povećanjem intenziteta poslovnih aktivnosti određenih djelatnosti koje ovise o izmjeni godišnjih doba, na način da je u određenim godišnjim razdobljima, koja tijekom kalendarske godine mogu trajati ukupno najduže devet mjeseci, povećana potreba za njegovim obavljanjem, a u drugim se razdobljima smanjuje ili potpuno nestaje (npr. poslovi u djelatnosti poljoprivrede, ugostiteljstva, turizma). Ugovor za stalne sezonske poslove može se sklopiti na neodređeno i na određeno vrijeme.
Ako se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme radnik i poslodavac mogu dogovoriti međusobna prava i obveze za vrijeme privremenog prekida u obavljanju sezonskih poslova, i to:
da zbog privremenog prekida radnik nije u obvezi obavljati ugovorene poslove, a poslodavac nije uz obvezi isplate plaće, odnosno naknade plaće, pri čemu radnika ne odjavljuje iz obveznih osiguranja i ostaje obveznikom obračunavanja i plaćanja doprinosa prema posebnom propisu ili
da za vrijeme privremenog prekida u obavljanju posla dolazi do mirovanja radnog odnosa stalnog sezonskog radnika, pri čemu ga poslodavac odjavljuje iz obveznih osiguranja, a radnik u navedenom razdoblju može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem.
Ako poslodavac za obavljanje stalnih sezonskih poslova s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, dužan je u ugovorenom roku radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni te je obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa i obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nakon prestanka toga ugovora tijekom privremenog prekida u obavljanju posla. Iznimno, poslodavac neće biti obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje ni obveznik doprinosa i obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nakon prestanka toga ugovora, tijekom privremenog prekida u obavljanju posla, ako je, na zahtjev radnika, s radnikom o tome sklopio pisani sporazum.
Ugovor o radu na određeno za vrijeme stalne sezonske poslove mora sadržavati dodatne podatke o: uvjetima i vremenu za koje će poslodavac obračunavati i uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje, roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni, roku u kojem je radnik dužan izjasniti se o ponudi, a koji ne može biti kraći od osam dana te podmirivanju troškova smještaja, ako oni postoje.
Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu u idućoj sezoni, poslodavac ima pravo od radnika tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose, ako ih je u skladu s preuzetom obvezom uplaćivao.
Dodatan rad radnika
Radnik koji je zaposlen i radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca, odnosno radi u nepunom radnom vremenu kod više matičnih poslodavaca, tako da je njegovo ukupno radno vrijeme 40 sati tjedno, može dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca.
Radnik je prije početka rada kod drugog poslodavca pisanim putem dužan obavijestiti matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem, a matični poslodavac može zatražiti od radnika da prestane obavljati dodatan rad kod drugog poslodavca, ako za to postoje objektivni razlozi, osobito ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili ako se obavlja unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca.
Ako je zahtjev matičnog poslodavca postavljen zbog postupanja protivnog zakonskoj zabrani natjecanja radnika s poslodavcem na prava i obveze radnika i poslodavca na odgovarajući način će se primijeniti odredbe Zakona kojim se određuje zakonska zabrana natjecanja. Ako je zahtjev matičnog poslodavca postavljen zbog obavljanja dodatnog rada unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca, radnik je dužan najkasnije u roku od tri dana prilagoditi radno vrijeme kod drugog poslodavca. Poslodavac kod kojeg je radnik zaposlen u dodatnom radu dužan je, na zahtjev radnika, omogućiti korištenje godišnjeg odmora toga radnika u istom tjednu u kojem godišnji odmor koristi kod matičnog poslodavca.
Ugovor o dodatnom radu mora biti sklopljen u pisanom obliku i sadržavati podatke iz članka 15. st. 1. Zakona, a može se sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme.
Ugovorom o dodatnom radu ne smije se ugovoriti radno vrijeme u trajanju dužem od osam sati tjedno. Tjedno radno vrijeme u dodatnom radu smije biti duže od osam sati tjedno, ali ne duže od 16 sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad kada je ovim Zakonom dozvoljen.
Ugovaranje i trajanje probnog rada
Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci, ali može trajati duže ako je tijekom njegova trajanja radnik bio privremeno odsutan, osobito zbog privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnih i roditeljskih prava prema posebnom propisu i korištenja prava na plaćeni dopust. U navedenom slučaju, trajanje probnog rada mora biti razmjerno očekivanom trajanju ugovora i naravi posla kojeg radnik obavlja. Probni rad se ne može ugovoriti u slučaju sklapanja ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.
Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu koji se radniku može otkazati tijekom njegova trajanja, a najkasnije zadnjeg dana probnog rada. Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje 1 tjedan. Ako su radnik i poslodavac tijekom trajanja radnog odnosa sklopili ugovor o radu radi obavljanja drugih poslova, pri čemu je ugovoren probni rad, u slučaju otkaza toga ugovora zbog nezadovoljavanja na probnom radu radnik ostvaruje pravo na otkazni rok te pravo na otpremninu.
Plaćeni dopust
Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe (sklapanje braka, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt člana uže obitelji i sl.). Radnik ima pravo na dopust u ukupnom trajanju od 7 radnih dana godišnje ako to nije drugačije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Članom uže obitelji smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjereno na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici, u životnom partnerstvu ili neformalnom životnom partnerstvu.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.
Radnik poslije svakog darivanja krvi ostvaruje pravo na 1 plaćeni slobodan dan koji koristi na dan darivanja krvi ili prvi idući radni dan, osim ako se s poslodavcem ne dogovori drukčije. O namjeri davanja krvi radnik je dužan obavijestiti poslodavca najmanje 3 dana unaprijed.
Razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu. Plaćeni dopust radnik koristi u vrijeme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvaruje pravo na njegovo korištenje.
Prestanak ugovora o radu
Ugovor o radu prestaje: smrću radnika, smrću poslodavca fizičke osobe, smrću poslodavca obrtnika, ako u skladu s posebnim propisom nije došlo do prijenosa obrta, prestankom obrta po sili zakona u skladu s posebnim propisom, istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore, sporazumom radnika i poslodavca, danom dostave obavijesti poslodavcu pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, otkazom, odlukom nadležnog suda. Ako ugovor o radu nije prestao u postupku likvidacije ili prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije u skladu s propisom o trgovačkim društvima, ugovor o radu prestaje najkasnije brisanjem društva iz sudskog registra.
Otkazni rok
Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu. Iznimno, otkazni rok radniku koji je u vrijeme dostave odluke o otkazu privremeno nesposoban za rad počinje teći od dana prestanka njegove privremene nesposobnosti za rad.
Otkazni rok ne teče za vrijeme: trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog i očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.
Iznimno, otkazni rok teče u slučaju prestanka ugovora o radu radnika tijekom provedbe postupka likvidacije te postupka radi prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije u skladu s propisom o trgovačkim društvima.
Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, ali teče za vrijeme razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnika kojem je poslodavac prije početka toga razdoblja otkazao ugovor o radu i tom odlukom radnika u otkaznom roku oslobodio obveze rada, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije uređeno, za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.
Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg poslodavac nije oslobodio od obveze rada, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana početka tijeka otkaznoga roka.
Radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ne ostvaruje pravo na otkazni rok.
Otpremnina
Otpremnina je novčani iznos koji kao sredstvo osiguravanja prihoda i ublažavanja štetnih posljedica ugovora o radu poslodavac isplaćuje radniku kojem ugovor o radu otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada.
Otpremninu ne ostvaruje radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem te radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima najmanje navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Iznos otpremnine određuje se s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem, a ne smije se ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od 1/3 prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.

Ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Navedenim smo obuhvatili najvažnije izmjene koje utječu na radne odnose u obrtima, no treba imati na umu da se Zakon o radu izmijenio i dopunio i u drugim dijelovima, stoga pri ostvarivanju prava i obveza iz radnih odnosa budite oprezni, a u slučaju nedoumica obratite se Savjetodavnoj službi HOK-a na e-mail: savjetodavna-sluzba@hok.hr.













Pročitajte više » | Napisano 24.01.2023.

POZIV - Dostava prijedloga za članove sektorskih vijeća

POZIV - Dostava prijedloga za članove sektorskih vijeća

Hrvatska obrtnička komora na poziv Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ima pravo predložiti članove za imenovanje u sektorska vijeća, stoga vas pozivamo da nam se javite.

Prijedloge možete dostavit na e-mail: obrazovanje@hok.hr do 23. siječnja 2023.

Sektorska vijeća savjetodavna su tijela koja skrbe o razvoju ljudskih potencijala u skladu s potrebama tržišta rada unutar pojedinih sektora. Sektorska vijeća analiziraju postojeće i potrebne kompetencije unutar sektora, predlažu preporuke za razvoj sektora Nacionalnom vijeću za razvoj ljudskih potencijala, daju preporuke o upisnoj politici, upisnim kvotama i financiranju kvalifikacija iz javnih izvora, prema kvalifikacijama i prema županijama, ministarstvu nadležnom za rad daju preporuke za promjene u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, promiču sektor te mogućnosti zapošljavanja unutar sektora, predlažu godišnji plan rada i podnose izvještaj o izvršenju plana Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Radi se o sljedećim sektorskim vijećima:

l. Poljoprivreda, prehrana i veterina. Ovaj sektor obuhvaća poljoprivredu (agronomiju), biotehnologiju, prehrambenu tehnologiju, nutricionizam i veterinarsku medicinu.

ll. Šumarstvo i drvna tehnologija. Ovaj sektor obuhvaća šumarstvo i drvnu tehnologiju.

lll. Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija. Ovaj sektor obuhvaća geologiju, rudarstvo, naftu i kemijsko inženjerstvo.

lV. Moda, tekstil i koža. Ovaj sektor obuhvaća modu, dizajn tekstila i odjeće, tekstilnu i kožnu tehnologiju.

V. Grafička tehnologija i audiovizualne tehnologije. Ovaj sektor obuhvaća grafičku i audiovizualnu tehnologiju.

Vl. Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija. Ovaj sektor obuhvaća(a strojarstvo. brodogradnju i metalurgiju.

Vll. Elektrotehnika i računarstvo. Ovaj sektor obuhvaća elektrotehniku i računarstvo.

VlIl. Graditeljstvo, geodezija i arhitektura. Ovaj sektor obuhvaća građevinarstvo, geodeziju, arhitekturu i urbanizam.

lX. Ekonomija i trgovina. Ovaj sektor obuhvaća ekonomiju i trgovinu.

X. Turizam i ugostiteljstvo. Ovaj sektor obuhvaća turizam i ugostiteljstvo.

Xl. Promet i logistika. Ovaj sektor obuhvaća(a tehnologiju prometa i transport

Xll. Zdravstvo. Ovaj sektor obuhvaća temeljne medicinske znanosti, kliničke medicinske znanosti, javno zdravstvo i zdravstvenu zaštitu, dentalnu medicinu, farmaciju i medicinsku biokemiju.

Xlll. Osobne, usluge zaštite i druge usluge. Ovaj sektor obuhvaća osobne usluge, usluge zaštite, optike i obrade.

XlV. Umjetnost. Ovaj sektor obuhvaća kazališnu umjetnost (scensku i medijsku umjetnost), filmsku umjetnost, glazbenu umjetnost, likovnu umjetnost, primijenjenu umjetnost, plesnu umjetnost i umjetnost pokreta.

Za člana sektorskog vijeća kao sektorskog stručnjaka može biti imenovana osoba koja posjeduje: radno iskustvo od najmanje pet godina relevantno za djelokrug poslova određenog sektorskog i kvalifikaciju odgovarajućeg profila s obzirom na sektorsko vijeće.

Molimo Vas da nam za predložene članove dostavite dokaze radnog iskustva i svjedodžbu odnosno diplomu.

Predsjednik i članovi sektorskih vijeća imenuju se na rok od četiri godine. Članovi sektorskih vijeća imaju osiguran smještaj za sudjelovanje na sjednicama sektorskih vijeća te ostvaruju pravo na naknadu putnih troškova.

Još jednom vas molimo da prijedloge dostavite na e-mail: obrazovanje@hok.hr do 23. siječnja 2023.

Više informacija o natječaju možete pronaći na stranici: https://www.asoo.hr/2022/12/22/objavljen-je-javni-poziv-za-dostavu-prijedloga-kandidata-nadleznih-ministarstava-za-clanove-sektorskih-vijeca-za-sektore-od-i-do-xiv/.

Napominjemo da nije moguća samostalna prijava.

Pročitajte više » | Napisano 17.01.2023.

Edukacija o korištenju aplikacije eGrađevinski dnevnik

Edukacija o korištenju aplikacije eGrađevinski dnevnik

Od 1. siječnja 2023. na snagu je stupila obveza vođenja e-građevinskog dnevnika, čime je građevinski sektor prešao na nova pravila rada (digitalizacija), a za sve sudionike ključna je postala nova platforma za digitalno vođenje procesa gradnje.

Zbog toga, Hrvatska obrtnička komora je tijekom studenoga i prosinca 2022. godine u suradnji s Agencijom za komercijalnu djelatnost (AKD) organizirala mogućnost predaje zahtjeva za izdavanje vjerodajnica temeljem kojih će majstori pristupati e-dnevniku u Područnim obrtničkim komorama, diljem Republike Hrvatske.

Uzimajući u obzir ovu promjenu u poslovanju obrtnika i poduzetnika, Hrvatska obrtnička komora sada je s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dogovorila održavanje edukacije na kojoj će biti pojašnjene funkcionalnosti aplikacije eGrađevinski dnevnik te će se prisutni upoznati s načinima i mogućnostima korištenja eGrađevinskog dnevnika.

Edukacija će biti održana u prostorijama Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu (mala dvorana), Ilica 49, u utorak, 17. siječnja 2023. godine s početkom u 10 sati. Prijenos predavanja svi zainteresirani moći će pratiti i na Youtube kanalu Hrvatske obrtničke komore, kao i na Facebook stranici HOK-a. Isto tako, snimka predavanja bit će dostupna naknadno na našim kanalima.

Za dodatne informacije možete nam se javiti na e-mail: cehovi@hok.hr ili broj: 01/48 06 619.

Pročitajte više » | Napisano 13.01.2023.

PODSJETNIK - Obrtnici „paušalisti“ – prijava dohotka na Obrascu PO-SD i PO-SD-Z

PODSJETNIK - Obrtnici „paušalisti“ – prijava dohotka na Obrascu PO-SD i PO-SD-Z

Podsjećamo da su obrtnici obveznici paušalnog oporezivanja dohotka krajem svake godine, a sada najkasnije do 16. siječnja 2023. godine, dužni predati godišnje izvješće o ostvarenom dohotku za 2022. godinu na Obrascu PO-SD.

Ako je obrtnik tijekom godine obavljao zajedničku djelatnost obrta, obvezan je kao nositelj zajedničke djelatnosti također do 16. siječanja 2023. dostaviti Obrazac PO-SD-Z, ali i obrazac PO-SD kao i svaki supoduzetnik u tom zajedničkom obrtu. U tom slučaju, u Obrascu PO-SD, nositelj i supoduzetnik iskazat će samo svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku, te time podmiriti i samo udio u paušalnom porezu na dohodak, sukladno zahtjevu Hrvatske obrtničke komore.

Podsjećamo da obrtnik „paušalist“ u svrhu oporezivanja porezom na dohodak vodi samo evidenciju o prometu Obrazac KPR, u kojem je obvezan evidentirati sve iznose naplaćene u gotovini i bezgotovinskim putem.

Izvješćem o ostvarenim primicima na Obrascu PO-SD, utvrdit će se je li obveznik ostvario veći ili manji dohodak od utvrđenog u rješenju. Eventualno utvrđeno dugovanje kao razliku godišnjega paušalnog poreza porezni je obveznik dužan platiti s danom podnošenja izvješća, a eventualno utvrđenu preplatu porezni obveznik može zatražiti kao povrat na svoj poslovni račun ili koristiti za buduće akontacije.

Podsjećamo obveznike da se primljene potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za samozapošljavanje, ne evidentiraju u Obrascu PO-SD jer se primljene potpore smatraju neoporezivim primitkom, a ne primitkom od samostalne djelatnosti.

Razlika manje uplaćenog paušalnog poreza uplaćuje se na uplatni račun poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak grada / općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu obrtnika, uz oznaku modela uplate HR 68, brojčane oznaka poreza na dohodak koji se utvrđuje paušalno – 1449 te OIB-a fizičke osobe.

PO-SD i PO-SD-Z obrasci ispunjavaju se i predaju u valuti kuna.

U prilogu - Obrazac PO-SD i Obrazac PO-SD-Z

https://www.hok.hr/novosti-iz-hok/podsjetnik-obrtnici-pausalisti-prijava-dohotka-na-obrascu-po-sd-i-po-sd-z


Pročitajte više » | Napisano 11.01.2023.

Obveza prijenosa podataka iz tahografa u središnji informacijski sustav za obradu tahografskih podataka (SOTAH)

Obveza prijenosa podataka iz tahografa u središnji informacijski sustav za obradu tahografskih podataka (SOTAH)

Krajem 2022. godine na snagu je stupila izmjena i dopuna Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (NN 75/13, 36/15, 46/17 i 152/22).

Člankom 9. stavkom 2. Zakona propisano je da su poslodavci dužni evidentirati radno vrijeme mobilnih radnika te da se radno vrijeme mobilnih radnika evidentira na temelju podataka iz tahografa (5). Osim toga, stavak 6. govori da su poslodavci dužni prenositi podatke iz tahografa u središnji informacijski sustav za obradu tahografskih podataka (SOTAH).

Nova verzija Zakona u članku 38.a stavku 3. propisuje i novčane kazne u iznosu od 3310,00 do 6630,00 eura za prekršaj fizičke osobe - obrtnika koji ne prenosi podatke iz tahografa u središnji informacijski sustav za obradu tahografskih podataka ili ih ne prenosi na način propisan Pravilnikom o prijenosu podataka u središnju bazu tahografskih podataka te načinu vođenja evidencije o radnom vremenu mobilnih radnika (NN 109/18).

Sustav za središnju obradu tahografskih podataka (SOTAH) omogućava jednostavnu pohranu i pregled tahografskih podataka obrtima i poduzećima. Upute za pristup SOTAH-u, kao i objašnjenje uloga, rola i prava možete pronaći ovdje: https://sotah.hr/hr/obveznici-korisnici-sustava-sotah/poduzeca

Za pristup sustavu SOTAH, osim važeće tahografske kartice, potrebna je i jedna od vjerodajnica razine 2, 3 ili 4 odobrenih u sustavu NIAS (https://gov.hr/e-gradjani/lista-prihvacenih-vjerodajnica/1667). Po isteku roka valjanosti tahografske kartice korisnik neće moći pristupiti sustavu.

Osim navedenih, SOTAH-u mogu pristupiti i registrirani korisnici, ali tek nakon što njihovu registraciju zatraži i potvrdi zakonski zastupnik prijevoznika (poduzeća).

Za sva pitanja vezana uz ovu aplikaciju možete se obratiti Agenciji za komercijalnu djelatnost (AKD d.o.o.) na broj telefona: 0800 0440 ili email: info@sotah.hr

Pročitajte više » | Napisano 10.01.2023.