Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
Ciljano savjetovanje – Evaluacija Uredbe o uzajamnom priznavanju – Anketa među poslovnim i industrijskim udruženjima
Europska Komisija (DG GROW - Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike) pokrenula je evaluaciju Uredbe (EU) 2019/515 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uzajamnom priznavanju robe koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 764/2008 (dalje u tekstu: Uredba (EU) 2019/515). Uredba (EU) 2019/515 primjenjuje se od 19. travnja 2020. i zamijenila je Uredbu (EZ) br. 764/2008.
Predmetnom Uredbom su propisana prava i obveze u vezi s načelom uzajamnog priznavanja za nadležna tijela i gospodarske subjekte za robu koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici.
Glavni cilj istraživanja je dobiti jasan uvid da li je Uredba (EU) 2019/515, koja se izravno primjenjuje u svim državama članicama od 19. travnja 2020., postigla svoj cilj uklanjanja neopravdanih prepreka trgovini i administrativnih opterećenja vezano uz slobodno kretanje robe u neusklađenom području koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici.
Europska Komisija (DG GROW) je naručila studiju o evaluaciji provedbe Uredbe (EU) 2019/515 od Centra za strategije i evaluacijske usluge (CSES EU) s ciljem savjetovanja sa relevantnim dionicima – gospodarskim subjektima kako bi se prikupilo njihove povratne informacije i iskustva s primjenom načela uzajamnog priznavanja i Uredbe (EU) 2019/515.
Ljubazno se mole poduzetnici kao i poslovne institucije da putem ispunjene ankete daju svoje stavove i mišljenje o primjeni i implementaciji predmetne Uredbe.
Više informacija i anketa dostupni su OVDJE.
Foto: Freepik.com
Pročitajte više » | Napisano 26.08.2024.
589. plenarna sjednica Europskog ekonomskog i socijalnog odbora (EESC)
SAŽETAK AGENDE
Direktiva o pripravništvu i pojačani okvir kvalitete za pripravništva – 10.07.2024.
Digitalizacija energetike: balansiranje prilika i rizika za europske potrošače – 10.07.2024.
Borba protiv seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece te dječje pornografije – 10.07.2024.
Provjera stranih investicija u Uniji – 10.07.2024.
Porezni okvir za subjekte društvene ekonomije – 10.07.2024.
Inicijativa EU-a za biotehnologiju i bioproizvodnju – 10.07.2024.
Kako osigurati socijalnu, ekološku i ekonomsku održivost poljoprivredno-prehrambenog sektora EU-a uz buduće proširenje? – 10.07.2024.
Napredni materijali za industrijsko vodstvo – koordinirani plan s državama članicama – 10.07.2024.
Paket za borbu protiv krijumčarenja – 10.07.2024.
Njegovatelji – 10.07.2024.
USVOJENE ODLUKE KOJE SE TIČU POSLODAVACA
Nitko ne smije biti zapostavljen! Za uključivu i participativnu kohezijsku politiku koja podupire socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju
Pozivaju se države članice Europske unije i njezin čelnici, europske institucije i građani EU-a da štite i štite gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju EU-a u skladu s člankom 174. UFEU-a;
Naglašava se da je temeljno načelo kohezijske politike prema kojem „nitko ne smije biti zapostavljen” i dalje snažno i valjano te da su partneri iz civilnog društva spremni nastaviti raditi njemu u korist putem čvrste ulagačke politike EU-a;
Naglašava se da nejednakost mogućnosti može imati štetan učinak na dugoročan rast i konkurentnost na regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a. Kohezijska politika stoga mora biti raznolikija i fleksibilnija, ali istovremeno pouzdana, stabilna i jasna, kako bi se više pozornosti posvetilo građanima i građankama, posebno najranjivijima, i na bolji način riješio problem nejednakih mogućnosti s kojima se mnogi suočavaju;
Kritičan je prema uklanjanju uloge povjerenika koji je prije svega zadužen za kohezijsku politiku;
Protivi se reduciranju kohezijske politike i njezinoj preobrazbi u instrument za rješavanje kriznih situacija;
Odbacuje ideju da se kohezijska politika pretvori u instrument sličan Mehanizmu za oporavak i otpornost, u kojem su uključenost dionika i podijeljeno i višerazinsko upravljanje slabi ili uopće ne postoje;
Zalaže se za načelo partnerstva i jasna pravila za uključivanje civilnog društva u odabir i praćenje operacija koje financira EU, kao i upravljanje tim operacijama;
Traži se da se u sljedećoj uredbi o zajedničkim odredbama, kojom se uređuje upotreba kohezijskih fondova i drugih financijskih sredstava EU-a nakon 2027., izričito naglasi uključenost civilnog društva, kao što je bilo napravljeno za razdoblje 2021. – 2027.;
Poziva se na to da kohezijska politika bude lokalizirana i usmjerena na ljude;
Poziva se na davanje novog poticaja kohezijskoj politici i smatra da treba proširiti, modernizirati ili revidirati niz instrumenata i pristupa kako bi se izgradila snažna, učinkovita, fleksibilna i obnovljena kohezijska politika, uz veći naglasak na kapacitetima, međuregionalnim vezama, učinkovitosti rezultata i mogućnostima za korisnike, a ne samo ulaganju;
Učinit će se sve što je u njegovoj moći da očuva temeljna načela kohezijske politike i osigura da ona i dalje bude vezivno tkivo ujedinjene Europe.
Okvir za oporezivanje subjekata socijalne ekonomije
Smatra se da porezni sustavi država članica ne bi smjeli ometati razvoj socijalne ekonomije i pozdravlja cilj Europske komisije da pruži potporu državama članicama objavljivanjem smjernica o relevantnim poreznim okvirima koji se primjenjuju na subjekte socijalne ekonomije;
Napominje se da poznavanje pristupa raznih država članica može biti važno polazište za dublju analizu i poboljšanje općeg okvira za oporezivanje subjekata socijalne ekonomije na unutarnjem tržištu;
Nada se da bi se u budućnosti mogla postići usklađenost pristupa oporezivanju subjekata socijalne ekonomije s ciljem konsolidacije unutarnjeg tržišta;
Poziva se na podrobno promišljanje o mogućim oblicima budućeg usklađivanja oporezivanja socijalne ekonomije u EU-u;
Potiče se Europska komisija i države članice da razmotre i izrazito povlaštene stope PDV-a za aktivnosti od javne koristi koje provode subjekti socijalne ekonomije i za socijalne službe, naročito za sektor zdravstvene i socijalne skrbi za starije osobe, kao i za usluge osobama, dugotrajnu skrb i obrazovanje.
Direktiva o pripravništvu i ojačani kvalitativni okvir za pripravništvo
Naglašava se, da su naukovanje i pripravništvo dvije različite prakse čiji se ciljevi i propisi u pojedinim državama članicama razlikuju;
Preporučuje se, da definicije iz članka 2. ne podrazumijevaju nikakvu obvezu država članica da pripravništvo klasificiraju kao radni odnos ako, u skladu s propisima država članica, ta radna praksa nije obuhvaćena definicijom „pripravnika” iz Prijedloga direktive;
Predlaže se, da se u članak 3. uvrsti popis radnih uvjeta od kojih se ne može odstupiti kako bi se osigurala bolja zaštita interesa pripravnika uz istodobno očuvanje autonomije socijalnih partnera kad je riječ o reguliranju uvjeta pripravništva na otvorenom tržištu;
Ističe se ključna uloga nadležnih tijela u suzbijanju prikazivanja redovnih radnih odnosa kao pripravništva i prepoznaje važnu ulogu koju u tome mogu imati socijalni partneri;
Poziva se na donošenje odredbi kojima se jamči da predstavnici radnika uvijek mogu štititi pripravnike, čak i ako pripravništvo ne predstavlja radni odnos;
Preporučuje se definiranje minimalnih kriterija kvalitete za svaku vrstu pripravništva u cijelom EU-u kako bi se osigurali visoki standardi i zajednički osnovni okvir u svim državama članicama; smatra da je u okviru postupka preispitivanja i provedbe važno prikupljati podatke i razmjenjivati primjere dobrih nacionalnih praksi za svaku vrstu pripravništva na razini EU-a;
Naglašava se važnost pravedne naknade kojom se uzimaju u obzir mogući troškovi sudjelovanja u aktivnosti osposobljavanja i povezani životni troškovi.
Proširenje i poljoprivredno-prehrambeni sektor EU-a
Ističe se da, iako se ovo proširenje razlikuje od svih prethodnih zbog aktualne iznimne geopolitičke situacije, to ne bi smjelo ugroziti razinu pripravnosti zemalja kandidatkinja i dovesti u pitanje važnost potrebnih zakonodavnih reformi i poštovanje temeljnih vrijednosti EU-a;
Naglašava se važnost sigurnosti opskrbe u proizvodnji hrane u EU-u u kontekstu geopolitičkih napetosti i potrebu da se osigura da sve regije EU-a mogu održati poljoprivrednu proizvodnju u budućnosti;
Ističu se mogućnosti koje ovo proširenje pruža za bolje osiguravanje strateške autonomije EU-a i daljnje smanjenje ekološkog otiska poljoprivrednog sektora, ali istodobno uviđa mješovite rezultate prethodnog kruga proširenja, napominjući da je bilo i pobjednika i gubitnika, da su slabo razvijena ruralna područja imala mnogo manje koristi od tog procesa nego aglomeracije i da manja europska poljoprivredna gospodarstva nestaju; stoga poziva Europsku komisiju i države kandidatkinje da uzmu u obzir i ublaže posljedice proširenja, pogotovo na obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mala i srednja poljoprivredno-prehrambena poduzeća u EU-u i zemljama kandidatkinjama;
Naglašava se, da će se zemlje kandidatkinje morati uskladiti s općim ciljevima i vrijednostima ZPP-a i da će se prije proširenja trebati dogovoriti o potrebnim reformama ZPP-a i povezanom financijskom okviru;
Preporučuje se, da se postojeća osnovna potpora dohotku, koja se određuje prema površini, zamijeni financijskim poticajima svim državama članicama za usluge koje pogoduju okolišu i društvu, postupno smanjenim plaćanjima, obveznim određivanjem gornjih granica ili povećanjima za prve hektare i poziva na to da se poljoprivredna politika i politika ruralnog razvoja još više usmjere na tzv. gospodarstvo blizine i da se ta načela prenesu u nove zemlje kandidatkinje;
Poziva se na povećanje proračuna ZPP-a kojim se moraju kompenzirati negativne posljedice za poljoprivrednike u EU-u i u obzir uzeti i potencijalni socijalni troškovi, što znači da trenutačni neto doprinositelji u novom financijskom razdoblju trebaju biti spremni u proračun EU-a uplatiti veći udio svojeg BDP-a zbog neto koristi izvoznika industrijskih proizvoda i usluga iz EU-a, dok će se cijene u poljoprivredno-prehrambenom sektoru smanjiti zbog nižih troškova proizvodnje novih sudionika;
Naglašava se, da su potrebni detaljni i pouzdani podaci i potiče Europsku komisiju da pomno prati poljoprivrednu proizvodnju i razvoj procesa reformi, uključujući špekulacije zemljištem;
Primjećuje se, da je proces integracije na neki način već započeo otvaranjem tržišta EU-a poljoprivrednim proizvodima iz zemalja kandidatkinja. Potencijalne nepogodnosti koje to predstavlja za države članice EU-a moraju se izbjeći utvrđivanjem jasnih pravila kojih se zemlje kandidatkinje moraju pridržavati.
Provjera stranih ulaganja u Uniji
Pozdravlja se Prijedlog uredbe kao korak u pravom smjeru kojim se jačaju mehanizmi za provjeru izravnih stranih ulaganja u EU-u. Cilj je Prijedloga uredbe uskladiti nacionalne postupke i ojačati mehanizam za suradnju EU-a, osiguravajući javnu kontrolu nad ključnim sektorima i programima;
Naglašava se važnost promicanja veće usklađenosti nacionalnih normi kojima se uređuju izravna strana ulaganja i mehanizmi za provjeru. To uključuje: i) određivanje dosljednih pragova za provjeru izravnih stranih ulaganja i ujednačenih rokova za odgovaranje; ii) uvođenje koherentnih definicija rizika za sigurnost i javni poredak; iii) jačanje kapaciteta država članica za djelotvornu provedbu zadaća provjere izravnih stranih ulaganja;
Poziva se na to, da se utvrde iznimni slučajevi u kojima institucije EU-a mogu zabraniti, ublažiti ili uvjetovati izravna strana ulaganja koja ugrožavaju programe ili projekte od interesa za Uniju, uz osiguravanje jedinstvenog pristupa kad je riječ o zaštiti javne sigurnosti i poretka u državama članicama. U tu bi svrhu EU trebao uspostaviti jasne postupke i precizirati okolnosti za provedbu kontrole nad ulaganjima koja predstavljaju znatan rizik za interese EU-a;
Predlaže se, da se promiče primjena načela uzajamnosti u trgovini, ulaganjima i sporazumima o pridruživanju s trećim zemljama i da se prate ulaganja iz zemalja koje ograničavaju ulaganja iz EU-a kako bi se osiguralo uravnoteženo i pravedno postupanje; o strogoj primjeni odlučivalo bi se u svakom pojedinačnom slučaju. Unutar konceptualnog okvira strateške autonomije i strategije gospodarske sigurnosti izravna strana ulaganja i dalje bi se trebala promicati radi poticanja održive konkurentnosti;
Poziva se na to da se ulaganja iz poreznih oaza podvrgnu posebnom nadzoru, pri čemu treba tražiti da se zna tko su stvarni vlasnici investicijskih poduzeća i ispitati zakonitost financijskih sredstava koja se koriste. Države članice trebale bi razmotriti mogućnost ukidanja takozvanih „zlatnih viza” za dobivanje boravišta ili državljanstva u jednoj od država članica EU-a;
Ističe se potreba za mehanizmima za sudjelovanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u politici o izravnim stranim ulaganjima i njihovoj provjeri na razini EU-a i država članica, čime bi se osigurala transparentnost i uključivost u postupku evaluacije.
Energetska digitalizacija: Uspostavljanje ravnoteže između prilika i rizika za europske potrošače
Naglašava se da digitalizacija postaje sve važnija u svjetlu zelene tranzicije, ali da bi energija trebala i dalje biti cjenovno pristupačna, prilagodljiva i jednostavna za upotrebu. To podrazumijeva razvijanje digitalnih alata prilagođenih korisnicima koji zadovoljavaju različite potrebe i promiču jednak pristup digitalnim energetskim uslugama. Potrošači bi i dalje trebali moći birati cijene, ugovore i usluge za korisnike na „preddigitalni” način;
Ističu se prioriteti kibernetičke sigurnosti korisničkih podataka. Zbog digitalizacije je sve potrebnije stvoriti dinamične propise za zaštitu potrošača prilagođene novim kontekstima i sudionicima u tom sektoru;
Ističe se da digitalni jaz između potrošača koji si mogu priuštiti skuplje digitalne alate i onih koji ne mogu dovodi do većeg energetskog siromaštva.
Preporučuje se, da se radnicama osigura osposobljavanje. Akademije za industriju s nultom neto stopom emisija treba promicati svim zainteresiranim stranama, s naglaskom na vještinama u području energetske učinkovitosti.
Izgradnja budućnosti uz pomoć prirode: poticanje biotehnologije i bioproizvodnje u EU-u
Razočarenje činjenice da EU još nema strategiju za biogospodarstvo ili akt o biotehnologiji jer smatra da je s obzirom na globalnu situaciju to zakonodavstvo hitno potrebno;
Predlaže se da strategija EU-a za biogospodarstvo temelji na integriranom sektorskom pristupu sa specifičnim ciljevima, uključujući istraživački program za sljedećih deset godina, popis vještina i jasnu ulogu civilnog društva;
Smatra se da treba razmotriti etički kodeks za poduzeća iz EU-a i za proizvode koji se stavljaju na tržište EU-a i promicati ga na globalnoj razini;
Tvrdi se da su potrebne posebne mjere za razvoj kompetencija i konsolidaciju sinergija između zahtjeva u pogledu biotehnoloških vještina i potreba za bioproizvodnjom;
Predlaže se da razvoj biotehnologije i bioproizvodnje u EU-u uključuje: sektorske pokazatelje, javno-privatna partnerstva, međusektorski istraživački sustav, bazu podataka s popisom potencijalnih ulagača, brže i manje birokratske postupke izdavanja odobrenja, savršenu sinergiju s ciljevima održivog razvoja i predloženim plavim planom, posebne i usklađene europske i globalne norme, mjere za povećanje potpore javnosti, povjerenja i razine obrazovanja te veći stupanj jasnoće u pogledu nacionalnih odnosno zajedničkih nadležnosti;
Predlaže se da se biotehnologija i bioproizvodnja u EU-u financiraju uzimajući u obzir sinergijski pristup Mehanizmu za oporavak i otpornost (RRF), Platformi za strateške tehnologije za Europu (STEP), Europskoj investicijskoj banci (EIB) i kohezijskoj politici; smatra da bi dio novca prikupljenog od poreza za zaštitu okoliša trebalo preusmjeriti na financiranje proizvoda zelene biotehnologije i da bi se trebalo koristiti nizom kombiniranih financijskih izvora i fondova kao što su zajmovi, poduzetnički kapital i javna sredstva.
Pročitajte više » | Napisano 07.08.2024.
Poziv na dostavu projektnih prijedloga - Dokazivanje inovativnog koncepta - Treći poziv
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske objavilo je otvoreni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava s ciljem povećanja tržišne spremnosti rezultata istraživanja i razvoja, te unapređenja inovacijskih kapaciteta poduzeća i znanstvenih organizacija.
Predmet poziva
Dodjela bespovratnih sredstava mikro, malim i srednjim poduzećima, te istraživačkim organizacijama, za sufinanciranje pretkomercijalnih aktivnosti u početnoj fazi razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, kako bi se utvrdio potencijal za komercijalizaciju, usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije.
Posebni ciljevi Poziva:
A. Poboljšanje tržišne spremnosti rezultata istraživanja i razvoja,
B. Unaprjeđenje kapaciteta poduzeća za istraživanje, razvoj i inovacije.
Ukupna alokacija, odnosno iznos bespovratnih sredstava raspoloživ za dodjelu u okviru ovog Poziva je 6.399.893,82 EUR.
Najniži, odnosno najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi:
najniži iznos 26.500,00 EUR;
najviši iznos 50.000,00 EUR.
Prijave se mogu podnijeti od 1. listopada do 2. prosinca 2024.
Prihvatljivi prijavitelj su:
mikro, malo ili srednje poduzeće, koje zadovoljava definiciju iz Priloga I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe 651/2014;
„istraživačka organizacija“ koja zadovoljava definiciju organizacije za istraživanje i širenje znanja sukladno Okviru Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije (2022/C 414/01), poglavlju 1.3., točki 16. (ff), što znači subjekt (kao što su sveučilišta ili istraživački instituti, agencije za prijenos tehnologije, posrednici u inovaciji, fizičke osobe ili virtualni kolaborativni subjekti usmjereni na istraživanje), bez obzira na njegov pravni status (ustrojstvo na temelju javnog ili privatnog prava) odnosno način financiranja, čiji je prvenstveni cilj nezavisno provoditi temeljno istraživanje, industrijsko istraživanje ili eksperimentalni razvoj odnosno s rezultatima tih djelatnosti upoznati široku javnost, putem predavanja, objavljivanja ili prijenosa znanja, ili
fizička osoba - po evaluaciji projekta i nakon formiranja rang liste, a prije Odluke o financiranju potrebno je osnovati poduzeće koje će biti u 100% vlasništvu fizičke osobe prijavitelja i koje zadovoljava definiciju mikro, malog ili srednjeg poduzeća, sukladno Prilogu I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe 651/2014.
Prijavitelj također mora dokazati da u trenutku prijave nije niti u jednoj situaciji isključenja, kako je to definirano ovim Uputama
U okviru ovog Poziva, potpora se ne može dodijeliti:
paušalnim obrtima, zadrugama i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
Napomena: obrti u sustavu poreza na dohodak, kao i sustavu poreza na dobit prihvatljivi su prijavitelji.
Sve ostale kriterije, zahtjeve koji se odnose na sposobnost prijavitelja i partnera te učinkovito korištenje sredstava i održivost projekta, kao i Upute za prijavitelje – možete potražiti OVDJE.
Pročitajte više » | Napisano 02.08.2024.
Edukacije korisnika ISPU modul eGrađevinski dnevnik, rujan - pozivi i upute za prijavu
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi edukacije korisnika Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU).
ISPU je državni interoperabilni i multiplatformni sustav za trajno praćenje stanja u prostoru, organiziran kao sustav samostalnih funkcionalnih cjelina - modula. S ciljem digitalizacije poslovnih procesa iz nadležnosti Ministarstva te unapređenja korištenja informacijsko - komunikacijske tehnologije, sustav se kontinuirano nadograđuje i razvija.
Sudjelovanje na edukacijama je besplatno, a organiziraju se u svrhu što jednostavnijeg i pravilnijeg rada u modulima, kao i upoznavanja korisnika sa svim funkcionalnostima sustava.
Edukacije korisnika sufinanciraju se sredstvima Europske unije u okviru projekta:
Unapređenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz digitalizaciju, investicija C2.3. R3-I7, Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026.
Ovim putem pozivamo Vas da se prijavite na edukaciju za korištenje modula eGrađevinski dnevnik, čiji je cilj podizanje razine kvalitete u svakodnevnom obavljanju posla ovlaštenih osoba koji su sudionici u gradnji kao i dostupnost kvalitetnih informacija ostalim subjektima.
Sadržaj konferencijskog tipa edukacije jednak je onima održanim tijekom 2024. godine. Ako ste već prisustvovali edukaciji eGrađevinski dnevnik, a htjeli biste ponovno sudjelovati, možete se prijaviti na neki od termina iz tablice u nastavku poziva.
Edukacija eGrađevinski dnevnik tijekom rujna održat će se prema sljedećim terminima:
Grad Lokacija održavanja Datum održavanja Predavaona Vrijeme održavanja Poveznica za prijavu
Varaždin Geotehnički fakultet, Hallerova aleja 7 9. 9. 2024. Aula Magna 9 - 12,15 Prijava
Zagreb Hrvatsko katoličko sveučilište, Filipa Vukasovića 1 17. 9. 2024. Aula Magna 9 - 12,15 Prijava
Split Fakultet elektronike, strojarstva i brodogradnje, Ruđera Boškovića 32 23. 9. 2024. A100 12 - 15,15 Prijava
Raspored prijepodnevnih edukacija:
8,30 - 9,00 Osvježenje i kava pri dolasku te registracija polaznika edukacije eGrađevinski dnevnik
9,00 - 12,15 Predavanje eGrađevinski dnevnik uz pauzu za osvježenje
12,15 - 13,00 Organizirani brunch za polaznike edukacije
Raspored poslijepodnevne edukacije:
11,30 - 12,00 Organizirani brunch i kava pri dolasku te registracija polaznika edukacije eGrađevinski dnevnik
12,00 - 15,15 Predavanje eGrađevinski dnevnik uz pauzu za osvježenje
Upute za prijavu možete preuzeti na dnu ove stranice.
Foto: freepik.com
Preuzimanja
Naziv datoteke Veličina
Upute za prijavu.pdf 239.89 KB
Pročitajte više » | Napisano 31.07.2024.
Predstavnici ribara pri HOK-u na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
Najavljen 27. Susret ribara u Petrčanima 10.-12. listopada 2024.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil, predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Nedoklan i potpredsjednik Ceha Šunjić sudjelovali su na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva s ostalim dionicima u ribarstvu na temu aktualnosti u sektoru, s ciljem unapređenja postojećeg stanja. Predstavnike svih segmenata ribarstva i akvakulture su primili ministar Josip Dabro s državnim tajnicima Pavićem i Beljom te ravnateljem Uprave za ribarstvo Mišurom. Sektor je iznio probleme s kojima se susreće uslijed geopolitičkih kretanja i utjecaja vanjskih tržišta, ali i istaknuo pomoć države putem mjera pomoći i suradnju s Upravom ribarstva na svim pitanjima koja su olakšala nastavak poslovanja brojnim ribarima, ali i prerađivačima.
Predsjednik i potpredsjednik Ceha su izložili aktualnu problematiku poput nedostatka radne snage, cijene energenata, cijene ribe i njene otežane prodaje van turističke sezone, tražeći nastavak borbe protiv nelojalne konkurencije i nastavak podrške za održanje kočarenja na razini Europske unije, istaknuvši važnost malih ribara za održanje lokalnih zajednica.
Na sastanku je sa strane Ministarstva naglašeno kako „mali znače opstojnost i nastavak života i rada na otocima i u ruralnim krajevima te ih se zato štiti i nastavit će ih se štititi“, pri čemu je ministar Dabro naglasio kako moraju moći živjeti od svoga rada te „kako je važno imati mjerljivost onoga što se radi i odrediti se strateški, kako bi se znalo kamo trebamo ići i što nam je cilj“.
Sukladno problematici iznesenoj na sastanku, usuglašeno je da postoji potreba definiranja strategije djelovanja i intenzivnijeg dijaloga pa će tako biti ponovno formiran Savjet koji će uključivati sve dionike važne u sektoru ribarstva, a koji će se sastajati na mjesečnoj razini, usuglasit će se strateški dokument s mjerljivim ciljevima u narednom razdoblju te će ministar zajedno sa stručnim službama obilaskom na licu mjesta upoznati se podrobnije sa stanjem na terenu.
U ime obrtnika predsjednik HOK-a Kratohvil najavio je još snažniju aktivnost veoma aktivnog Ceha za ribarstvo i akvakulturu, pozdravio otvorenost za suradnju i spremnost za pomoć Uprave za ribarstvo i najavio 27. Susret ribara u Petrčanima 10.-12. listopada 2024. Riječ je o tradicionalnoj manifestaciji koja okuplja nekoliko stotina ribara iz svih krajeva Hrvatske u raspravama o gorućim temama, pri čemu Ceh svake godine povodom Susreta formulira zahtjeve koji se upućuju nadležnim tijelima na postupanje, a namijenjeni su unapređenju ovog važnog sektora.
Pročitajte više » | Napisano 23.07.2024.