Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
Europska komisija predlaže nove inicijative za jačanje gospodarske sigurnosti
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj jučer je objavilo vijest o pet novih inicijativa za jačanje gospodarske sigurnosti Europske unije, s obzirom na sve veće geopolitičke napetosti i duboke tehnološke promjene. U skladu s Europskom strategijom gospodarske sigurnosti iz lipnja prošle godine, gospodarska sigurnost Unije nastoji se poboljšati uz istodobno očuvanje otvorenosti trgovine, ulaganja i istraživanja.
Europska unija oblikovala je otvorenu trgovinu utemeljenu na pravilima kako bi stvorila dobrobit građana, poduzeća i cijele Unije. Rastuće geopolitičke napetosti, veća geostrateška i geoekonomska konkurencija te šokovi poput pandemije i rata u Ukrajini, istaknuli su rizike koje nosi gospodarska ovisnost. Takvi rizici, ako se njima ne upravlja pravilno, mogu dovesti u pitanje funkcioniranje naših društava, gospodarstava, strateških interesa i sposobnosti djelovanja.
Stoga je Europska komisija prošle godine donijela sveobuhvatnu strategiju, koja se temelji na tri stupa:
promicanje konkurentnosti EU-a jačanjem jedinstvenog tržišta, podupiranjem snažnog i otpornog gospodarstva, ulaganjem u vještine i poticanjem istraživačke, tehnološke i industrijske baze EU-a;
zaštita gospodarske sigurnosti EU-a nizom postojećih politika i alata;
sklapanje partnerstava putem trgovinskih sporazuma, jačanje međunarodnog gospodarskog poretka te ulaganje u održivi razvoj.
Strategijom su utvrđene i četiri kategorije rizika koje treba prioritetno rješavati na svim razinama: energetska sigurnost i sigurnost lanaca opskrbe, fizička i kibersigurnost kritične infrastrukture, sigurnost tehnologije te rizik od gospodarske prisile. Kontinuirani proces procjene tih rizika i upravljanja njima, trebao bi uključivati zajedničko djelovanje u okviru unutarnjih i vanjskih politika te kohezivni skup mjera na razini EU-a i država članica, koji među ostalim uključuje popis i razvoj ključnih tehnologija, strukturirani dijalog s privatnim sektorom, podršku tehnološkoj suverenosti EU-a, rad na otkrivanju mogućih prijetnji gospodarskoj sigurnosti EU-a te jačanje suradnje s trećim zemljama.
Nove inicijative za jačanje gospodarske sigurnosti koje predlaže Komisija nadovezuju se, a usmjerene su na:
daljnje jačanje zaštite sigurnosti i poretka EU-a poboljšanom provjerom stranih ulaganja;
veću europsku koordinaciju u području kontrole izvoza, uz potpuno poštovanje postojećih multilateralnih režima i ovlasti država članica;
savjetovanje s državama članicama i relevantnim dionicima pri utvrđivanju potencijalnih rizika koji proizlaze iz odlaznih ulaganja u uski skup tehnologija;
promicanje rasprava o tome kako bolje podupirati istraživanje i razvoj koji uključuju tehnologije s potencijalom dvojne namjene to jest u civilne i vojne svrhe;
poticanje Vijeća da preporuči mjere za jačanje istraživačke sigurnosti na nacionalnoj i sektorskoj razini.
Ove će se inicijative i dalje temeljiti na tekućim procjenama rizika i strateškoj koordinaciji država članica, kako bi se postiglo zajedničko razumijevanje rizika s kojima se Europa suočava i stvorile odgovarajuće mjere kao odgovor na njih.
Više informacija o Europskoj strategiji gospodarske sigurnosti možete pronaći ovdje.
Više informacija o novim inicijativama za jačanje gospodarske sigurnosti možete pronaći ovdje.
Foto: freepik.com
Pročitajte više » | Napisano 26.01.2024.
Javni poziv za sufinanciranje audiovizualnih djela o Domovinskom ratu
Ministarstvo hrvatskih branitelja objavilo je JAVNI POZIV za sufinanciranje audiovizualnih djela o Domovinskom ratu sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2024. godini.
Predmet Javnog poziva je prikupljanje projektnih prijedloga produkcije i postprodukcije audiovizualnih djela u 2024. godini, i to: kratkometražnih igranih filmova o Domovinskom ratu, kratkometražnih dokumentarnih filmova o Domovinskom ratu, kratkometražnih animiranih filmova o Domovinskom ratu i kratkometražni dokumentarni serijali o Domovinskom ratu - najmanje 10 epizoda.
Svrha i cilj Javnog poziva je promicanje vrijednosti Domovinskog rata na temelju Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2020.–2024. i Provedbenog plana Ministarstva hrvatskih branitelja za razdoblje 2021.-2024. kroz razvoj i promicanje audiovizualne kulture.
Zahtjev za sufinanciranje mogu podnijeti pravne osobe i obrti registrirani za proizvodnju audiovizualnih djela i upisani u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj ili drugoj članici EU te nezavisni producenti/ice, zajednički s redateljima/icama, sa scenarijem za koji su stekli autorska prava ili potpisali rezervaciju tj. opciju s autorom/icom, u svrhu snimanja audiovizualnog djela.
U Državnom proračunu za 2024. godinu planirana su sredstva za odobravanje najmanje 6 projektnih prijedloga. Jednom projektu je po ovom Javnom pozivu moguće odobriti najviše do 20.000,00 EUR za jednu fazu produkcije ili postprodukcije audiovizualnog djela o Domovinskom ratu.
Jedan podnositelj (pravna ili fizička osoba iz točke V. Javnog poziva) može prijaviti samo jedan projektni prijedlog.
Prijave se dostavljaju isključivo poštanskim putem na adresu:
Ministarstvo hrvatskih branitelja
s naznakom „Javni poziv za sufinanciranje audiovizualnih djela o Domovinskom ratu – ne otvaraj“
Trg Nevenke Topalušić 1.
Zagreb
Javni poziv otvoren je do 15. veljače 2024. godine.
Programu sufinanciranja, javnom pozivu, uputama za podnositelje zahtjeva te obrascima, možete pristupiti OVDJE.
Foto: freepik.com
Pročitajte više » | Napisano 26.01.2024.
NOVOSTI Novosti Najčešća pitanja i odgovori Državno prvenstvo frizera i kozmetičara te Školsko n... Najčešća pitanja i odgovori - Državno prvenstvo frizera i kozmetičara te Školsko natjecanje frizera Hrvatske
NAJČEŠĆA PITANJA I ODGOVORI:
Natjecanje kozmetičara
Smiju li modeli imati odjevnu kombinaciju i frizuru usklađenu s temom? Ocjenjuje li se cijeli izgled ili se fokusira isključivo na šminku na licu?
Modeli moraju imati frizuru i odjeću usklađenu s temom, pri čemu se ocjenjuje šminka, ali ovo dodatno pridonosi ukupnom dojmu.
U navedenim kategorijama, modeli imaju prethodno pripremljenu podlogu, no nije navedeno jesu li dopuštene unaprijed ugrađene ekstenzije trepavica.
Zabranjena je trajna šminka i ekstenzije trepavica. Mogu se koristiti parcijalne trepavice ili jednokratne trepavice u komadu koje se postavljaju na natjecateljskom podiju.
U kategoriji creative eyes, smiju li se primijeniti cirkoni, naljepnice (dekorativne za lice) i drugi ukrasi u području očiju ili su dopušteni samo proizvodi za šminkanje?
U kategoriji creative eyes dozvoljena je upotreba ukrasa u području očiju.
U kategoriji smokey eyes, je li obavezno koristiti isključivo mat crnu boju ili je dopušteno koristiti druge tamne nijanse sjenila unutar iste tehnike? Također, može li se koristiti, na primjer, lid gloss?
U kategoriji smokey eyes look ne mora biti isključivo crna mat boja, nego se mogu koristiti i druge boje.
U kategorijama bridal make up i smokey eyes, budući da se o commercial bridal make up, ocjenjuje li se kreativnost ili samo preciznost, aplikacija, tehnika i sklad šminke na licu?
U navedenim kategorijama ocjenjuje se sve navedeno, pri čemu je važno da commercial bridal make up bude nosiv. Drugim riječima, očekuje se klasični beauty make up s dodatkom vaše kreativnosti.
Školsko natjecanje frizera
Dobila sam upute, međutim nije mi sasvim jasno treba li učenik na natjecanju obojiti kosu modelu ili je potrebno da model već dođe s prethodno određenom bojom kose? Ako je potrebno bojanje na natjecanju, postoji li vremensko ograničenje za izvođenje te aktivnosti? Također, je li odgovornost učenika donijeti sa sobom sve potrebne pribore i preparate?
Natjecatelji moraju prethodno obijati kosu modela, a na natjecanju samo šišaju i friziraju. Sav pribor, alat i materijale učenici donose sa sobom.
Natjecanje frizera seniori
Prijavila bih se za kombiniranu i pojedinačnu kategoriju, ali me zanima je li tada potrebno imati dvije lutke ili je dovoljna jedna?
U slučaju prijave na dvije kategorije, natjecatelj treba imati dvije lutke.
Pročitajte više » | Napisano 25.01.2024.
Najava organizacije i sufinanciranja nastupa članova HOK-a na 25. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru 2024.
Pozivaju se hrvatski obrtnici i poduzetnici da iskoriste prigodu i prezentiraju svoje proizvode i usluge u organizaciji i sufinanciranje Hrvatske obrtničke komore na 25. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru 2024.
Hrvatska obrtnička komora organizira i s 50% troškova standardno uređenog izložbenog prostora sufinancira kolektivan nastup članova Hrvatske obrtničke komore na 25. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru 2024. koji će se održati od 16. do 20. travnja 2024. godine.
Radi se o važnom sajmu u Bosni i Hercegovini, koji brojkama od oko 700 izlagača iz preko 20 država, predstavlja kvalitetno mjesto prezentacije proizvoda i usluga koje obrtnici i poduzetnici nude na tržištu.
Međunarodni sajam gospodarstva Mostar objedinjuje izložbe sljedećih djelatnosti: izrada alata, obrada metala, strojogradnja, hidraulika i pneumatika, auto-industrija, elektroindustrija, prerada plastičnih masa, obrada kamena, prerada gume, drvna industrija, izrada namještaja, kemijska industrija, građevinarstvo, komunalna oprema, prehrambena industrija, medicinska oprema, informatika, grafika i izdavaštvo, turizam, tradicijski obrti, kolektivni nastupi zemalja...
Ovogodišnja zemlja partner sajma u Mostaru je Republika Hrvatska, što će svakako pridonijeti internacionalnoj posjeti poslovnih ljudi i inozemnih tvrtki.
Pregled osnovnih pokazatelja sajma iz 2023. godine:
preko 700 izlagača
paviljonski prostori i izložba na otvorenom na preko 30.000 m2
26 država na sajmu
oko 33.000 posjetitelja
preko 300 akreditiranih novinara
Aktualne informacije vezane za sajamsku izložbu u 2024. godini:
Naziv sajma: 25. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru 2024
Termin održavanja i radno vrijeme sajma: 16. - 20. 4. 2024.,10:30 – 18:30 sati sve dane sajma, osim zadnjeg dana kada sajam radi do 14:00 sati
Adresa sajma: Rodoč bb/Slobodna zona Hercegovina, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Internet stranice sajma:www.mostarski-sajam.com, www.mostar-fair.com
Hrvatska obrtnička komora organizira nastup po sistemu „ključ u ruke“ – svaki izlagač u sklopu priprema svoje prezentacije na sajmu, uz izložbeni prostor uređen sukladno njegovoj prijavi i potrebama, dobiva i: dva natpisa, reprezentaciju na štandu, transport eksponata na relaciji Zagreb-Mostar-Zagreb i postavu na štandu, dežurnu osobu, domaćicu, najavu nastupa prema službama sajma Mostar, besplatni Internet, sve potrebne informacije te kompletnu logistiku potrebnu za kvalitetan sajamski nastup.
Cijena izlagačkog prostora, s logistikom nastupa HOK-a po principu “ključ u ruke”, uz sufinanciranje za članove HOK-a od 50% iznosi 84,00 EUR-a po m2 + PDV (25%), odnosno ukupno 105,00 EUR/m2 standardno uređenog izložbenog prostora.
Puna cijena izlaganja po principu „ključ u ruke” standardno uređenog izložbenog prostora, za poduzetnike koji nisu članovi HOK-a iznosi 168,00 EUR-a po m2 + PDV (25%), odnosno 210,00 EUR/m2 standardno uređenog izložbenog prostora.
Minimalna izlagačka površina iznosi 2 m2, ali u slučaju vertikalnog panoa na stijeni iznosi 1 m2.
Za prijavu nastupa na sajmu izlagač treba dostaviti:
prijavu – obavezno navesti potreban namještaj na štandu,
podatke o robi i/ili promotivnim materijalima koja se šalje na sajam,
izlagač na sajam treba poslati robu koja po vrsti, količini i vrijednosti odgovara robi koji je naveo u obrascu „Podaci o robi za carinu“.
ROK PRIJAVE NASTUPA: 8. 3. 2024. godine ili do popune izložbenog prostora
Dostava prijavnog materijala:
u Hrvatsku obrtničku komoru na adresu: Ilica 49/II, p.p. 166, 10002 Zagreb ili
putem elektroničke pošte: drazen.horvat@hok.hr
Osiguranje robe/eksponata: izlagačka roba za vrijeme sajma nije osigurana, a ako izlagač ima robu veće vrijednosti, istu može osigurati sam. Komora neće snositi troškove eventualno nastalih šteta ili nestanka robe, bilo za vrijeme transporta ili trajanja sajma.
Otprema robe: izlagač će biti pravovremeno obaviješten o predaji robe u skladište izvođača štanda te je dužan pridržavati se dobivenih uputa.
Napomena: skrećemo pozornost da izlagači ne mogu nastupiti u organizaciji i uz sufinanciranje Hrvatske obrtničke komore ako imaju dugovanja prema komorskom sustavu!
Za dodatne informacije zainteresirani obrtnici i poduzetnici mogu se javiti u Hrvatsku obrtničku komoru na broj telefona: 01/48 06 650, Dražen Horvat i/ili e-mail: drazen.horvat@hok.hr
Iskoristite priliku i prezentirajte svoje proizvode i usluge na ovome važnom sajmu u Bosni i Hercegovini u organizaciji i uz sufinanciranje Hrvatske obrtničke komore!
Pozivamo izlagače koji žele prvi puta prezentirati svoje proizvode ili usluge da iskoriste sufinanciranje i pogodnosti nastupa u organizaciji HOK-a, s obzirom na to da je zemlja partner Republika Hrvatska pa će dodatni fokus biti stavljen na hrvatske izlagače.
Prijavne materijale i uvjete nastupa na 25. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru 2024. godine možete pronaći na dnu ove stranice.
Preuzimanja
Naziv datoteke Veličina
Prijava izlaganja za 25. Međunarodnom sajamu gospodarstva u Mostaru 2024_članovi HOK-a.doc 74 KB
Prijava izlaganja za 25. Međunarodnom sajamu gospodarstva u Mostaru 2024_poduzetnici koji nisu članovi HOK-a.doc 72.5 KB
Informacije o obradi podataka u svrhu prijave izlaganja na 25 Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru 20
Pročitajte više » | Napisano 25.01.2024.
584. plenarno zasjedanje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) održao je 17. i 18. siječnja svoje 584. plenarno zasjedanje. Ključne rasprave zasjedanja bile su „Prioriteti belgijskog predsjedanja Vijećem Europske unije u području gospodarstva i socijalne Europe“, „Planiranje prekogranične energetske infrastrukture“ te „Konkurentnost Europe i budućnost unutarnjeg tržišta“.
Vijeće Europske unije je, uz Europski parlament, zakonodavno tijelo koje se sastoji od ministara vlada država članice, a države se u predsjedanju Vijećem izmjenjuju svakih šest mjeseci. Prvi ovogodišnji mandat pripada Belgiji koja je od EGSO-a zatražila izradu 13 mišljenja o čijem se usvajanju glasovalo na ovom plenarnom zasjedanju; preporuke iznesene u mišljenjima bit će potpora Belgiji tijekom mandata te pridonijeti Strateškom programu, planu i ciljevima EU-a za razdoblje 2024. – 2029.
David Clarinval, potpredsjednik belgijske vlade, kao središnje prioritete belgijskog predsjedništva istaknuo je konkurentnost, mala i srednja poduzeća (MSP) te socijalnu uključenost. Clarinval je naglasio kako je ključno usredotočiti se na jačanje europske konkurentnosti te postizanje jednakih uvjeta za poduzeća, posebno MSP-ove, kako bi se ona mogla pošteno natjecati na europskoj i globalnoj razini. Najavio je kako će predsjedništvo raditi i na provođenju zelene i socijalne tranzicije s ciljem podupiranja pravedne mobilnosti radne snage, mentalnog zdravlja na radnom mjestu i pristupa održivoj socijalnoj zaštiti. Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je kako je belgijsko predsjedništvo uspješno uključilo socijalne partnere i organizirano civilno društvo u svoj rad te tako omogućilo Odboru da doprinosi radu civilnog društva u ključnim vremenima prije europskih izbora.
U raspravi o konkurentnosti ustanovljeno je da Europa u tom pogledu zaostaje i da treba hitno riješiti nedostatke svojeg jedinstvenog tržišta proizašle iz aktualnih izazova. Uslijed globalizacije, uspona Kine kao gospodarske supersile te političke, klimatske i gospodarske krize, EU je pod velikim pritiskom jer istodobno mora održavati jednake uvjete na tržištu, subvencionirati industriju u sklopu potpore zelenoj tranziciji, raditi na zadržavanju radnih mjesta, konkurentnosti poduzeća i osiguravanju sirovina.
U mišljenju o novoj europskoj strategiji za unutarnje tržište na kojem se rasprava temeljila, EGSO je istaknuo kako se strategija mora usmjeriti na europsku industrijsku politiku i potporu poduzećima, posebno MSP-ovima i poduzećima socijalne ekonomije. Potrebne su i pravilno organizirane i učinkovite usluge od općeg interesa, ključne za poslovanje poduzeća i koheziju društva; one čine 25% BDP-a i 20% ukupne zaposlenosti EU-a te obuhvaćaju sektore prometa, energetike, komunikacija, vodoopskrbe, odvodnje te zdravstva i socijalnih usluga. Naglašeno je da treba razviti sustav suradnje država članica kako bi se pronašla najbolja rješenja te stvorio osjećaj europskog identiteta.
Održana je i rasprava o prekograničnom planiranju energetske infrastrukture u kojoj je istaknuto da su transnacionalne elektroenergetske i plinske mreže ključne za opskrbu država članica; stoga treba nadograditi postojeću infrastrukturu koja će povećati održivi energetski kapacitet Unije, podržati razvoj obnovljivih izvora energije te potaknuti gospodarstvo. To je potrebno i s obzirom na energetsku krizu posljednje dvije godine koja je utjecala na egzistenciju europskih građana i poduzeća. EGSO je istaknuo kako je tijekom tih nastojanja važno pronaći ravnotežu između javnih i privatnih subjekata na tržištu energije te uložiti sredstva javnog i privatnog sektora.
Mišljenjem o utjecaju klimatskih promjena na mir, sigurnost i obranu skrenuta je pažnja na to da su klimatske promjene globalni izazov koji u kombinaciji s poljoprivrednim, vodnim i infrastrukturnim ranjivostima, može utjecati na ljude u mnogim državama te potaći društvenu, gospodarsku, institucionalnu i političku destabilizaciju. Odbor je stoga naglasio hitnu potrebu za uspostavom otpornih odgovora na sadašnje i buduće izazove te za jačanjem mira, temeljnih prava, demokracije i kapaciteta u pogledu sigurnosti i međunarodne suradnje. Također je istaknuo da bi kvalitetan dijalog s civilnim društvom i znanstvenom zajednicom omogućio bolje politike i djelotvornost Unije.
EGSO je predstavio i mišljenje o stvaranju otporne zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2027. koja će podržati stratešku autonomiju i održivu proizvodnju hrane. U iznesenim preporukama naveo je da treba zaštititi raznolikost poljoprivrednih vrsta u Uniji, osigurati ruralni razvoj i poduprijeti poljoprivrednike u suočavanju s izazovima. Kako bi se zaustavio pad broja poljoprivrednih gospodarstava te povećala zarada u poljoprivredi, potrebno je osigurati pristup zemljištu, ulagati u obnovljive energije, podupirati generacijsku obnovu, digitalizaciju i usavršavanje, poboljšati dostupnost udaljenih područja te raditi na osnaživanju žena i pristojnim radnim uvjetima u sektoru. Odbor je predložio i održivo iskorištavanje napuštenog i marginalnog zemljišta, promicanje zdrave i održive prehrane, smanjenje rasipanja hrane, uključivanje relevantnih dionika u izradu strateških planova te smanjenje administrativnog opterećenja.
Jedno od mišljenja predstavilo je prijedlog Europske komisije o uspostavi poreznog sustava Glavnog poreznog ureda (Head Office Tax system - HOT) za mikro te mala i srednja poduzeća (MMSP). Cilj je prijedloga dati MMSP-ovima koja posluju prekogranično mogućnost da svoje obveze ispunjavaju putem središnje porezne uprave, umjesto da se moraju usklađivati s više poreznih sustava. EGSO je napomenuo da se na taj način jača konkurentnost MMSP-ova, pojednostavnjuju njihove prekogranične aktivnosti, smanjuju administrativne i financijske prepreke i tako stvara dodana vrijednost poduzećima, zaposlenicima i državama članicama te bolja suradnja među poreznim tijelima.
U mišljenju o gospodarskoj politici europodručja za 2024. godinu, EGSO je pozdravio preporuke Europske komisije te predložio ključne korake prema smanjenju troškova energije za kućanstva i povećanju konkurentnosti europskih poduzeća. Također je naglasio potrebu za rješavanjem nedostatka radne snage i vještina, dovršenjem unije tržišta kapitala kojim bi se uklonile prepreke ulaganjima u zelenu i digitalnu tranziciju te za provođenjem reforme tržišta električne energije. EGSO je ponovno istaknuo svoju potporu platformi za strateške tehnologije za Europu i pozvao Komisiju da u tu svrhu uspostavi zajedničke instrumente.
Usvojena su i mišljenja o borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti putem socijalne ekonomije, ciljevima za utvrđivanje ribolovnih mogućnosti, europskim prekograničnim udruženjima, korupciji u javnoj nabavi i njezinom učinku na unutarnje tržište, borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu, uvođenju europskog testa otpornosti u području inovacija te o reviziji Direktive o kašnjenju u plaćanju.
Usvojenim mišljenjima možete pristupiti ovdje.
Foto: europa.eu
Pročitajte više » | Napisano 25.01.2024.