Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
Dalibor Kratohvil ponovno izabran za predsjednika Hrvatske obrtničke komore
thumb
thumb
thumb
thumb
thumb
Na konstituirajućoj sjednici Skupštine Hrvatske obrtničke komore (HOK), održanoj 9. studenoga u Zagrebu, Dalibor Kratohvil ponovno je izabran većinom glasova za predsjednika HOK-a za mandatno razdoblje 2026. – 2030. Sjednicom je zaokružen redoviti izborni ciklus koji je započeo u udruženjima obrtnika i nastavljen u područnim obrtničkim komorama.
Kratohvil je svoj rad u komorskom sustavu započeo kao predsjednik Udruženja obrtnika Vrbovsko. Prije prvog izbora za predsjednika HOK-a u dva je mandata vodio Obrtničku komoru Primorsko-goranske županije, a u dva je mandata bio i potpredsjednik HOK-a.
„Zahvaljujem članovima Skupštine na povjerenju i kolegicama i kolegama u cijelom komorskom sustavu na svemu što smo dosad zajedno napravili. I u ovom mandatu želim biti prvi među jednakima. U našim udruženjima i područnim komorama imamo znanje i iskustvo na kojem možemo graditi. Udruženje je često prvo mjesto na koje se obrtnik obrati kad mu treba savjet ili kad neki propis otežava posao. Zato ćemo ulagati u rad udruženja i područnih komora te ih bolje povezivati. Ono što se pokazalo dobrim u jednoj sredini može pomoći obrtnicima i drugdje. Želim da svaki obrtnik može dobiti stručnu pomoć blizu mjesta gdje radi i da zna da će Komora njegove prijedloge zastupati ondje gdje se donose odluke”, rekao je Kratohvil nakon izbora.
HOK će se i u novom mandatu zalagati za jednostavnije propise i smanjenje davanja na plaće kako bi obrtnici imali više prostora za zapošljavanje i povećanje plaća. Među prioritetima su puna mirovina uz nastavak rada u obrtu te mogućnost rada nedjeljom za obiteljske trgovine u kojima rade obrtnik i članovi njegove obitelji. U proteklom mandatu HOK je s nadležnim institucijama radio na promjenama koje obrtnicima olakšavaju poslovanje i nastavak rada. Tako od početka 2026. obrtnici koji ostvare pravo na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina mogu nastaviti voditi obrt uz isplatu polovice mirovine. Izmjenama Zakona o obrtu uređen je obiteljski obrt i olakšan nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika. Na zahtjev HOK-a prag za ulazak u sustav PDV-a podignut je na 60.000 eura, čime je manjim obrtima ostavljeno više prostora za rast.
Predsjednik Kratohvil i u novom će mandatu nastaviti pozicionirati HOK kao stručnog partnera za pripremu i provedbu europskih projekata. HOK u razdoblju od 2026. do 2029. sudjeluje u sedam projekata ukupne vrijednosti 75,96 milijuna eura, od kojih je u tri nositelj, a u četiri partner. Projekti su usmjereni na jačanje naukovanja, modernizaciju majstorskih ispita i digitalizaciju usluga, s ciljem pružanja kvalitetnije podrške obrtnicima.
U novom mandatu nastavit će razvijati strukovne susrete, koje je HOK u protekle četiri godine proširio kako bi obuhvatio više struka i tema. Susreti su prilika da obrtnici izravno iznesu s kojim se promjenama na tržištu i izazovima u poslovanju susreću. Prijedlozi koje ondje oblikuju i dalje će biti podloga za inicijative koje će se u ime HOK-a zastupati pred nadležnim institucijama.
Kako raste broj obrta i zaposlenih u obrtništvu, Kratohvil će u novom mandatu raditi na tome da stručni savjet HOK-a bude jednako dostupan obrtnicima u svim dijelovima Hrvatske. Komora će na jednom digitalnom mjestu objediniti informacije i obrasce te omogućiti jednostavniju komunikaciju. Kao predsjednik HOK-a zalagat će se i za dostupnije financiranje ulaganja u obrte te jačanje naukovanja i potpore mentorima. Modernizacija majstorskih ispita nastavit će se kroz projekt „Unaprjeđenje majstorskog zvanja”, vrijedan 3,84 milijuna eura.
Na konstituirajućoj sjednici za potpredsjednike Hrvatske obrtničke komore imenovani su Antun Trojnar, Joso Smolić, Igor Šoković, Robert Momić i Tomislav Ivandija. Uz predsjednike područnih obrtničkih komora, u Upravni odbor HOK-a imenovani su Ivica Zbašnik, Marko Cesar i Emilijo Bajlo. U Nadzorni odbor HOK-a imenovani su Iva Čogelja Juras, Ivan Leščić, Karmen Gašparini, Gordana Štifter Draščić i Dražen Zovko.
Pročitajte više » | Napisano 10.11.2026.
Europski parlament podržao rasterećenje obrtnika i malih poduzetnika pri prodaji proizvoda u ambalaži i baterija u drugim državama EU-a
Predložena je privremena suspenzija obveze imenovanja ovlaštenog zastupnika za ambalažu i baterije za mikro i male proizvođače - na troškove te obveze HOK je ranije upozorio Europsku komisiju i sve hrvatske eurozastupnike
Europski parlament usvojio je amandmane na prijedlog uredbe kojima je podržao privremenu suspenziju obveze imenovanja ovlaštenog zastupnika za ambalažu i baterije za mikro i male proizvođače sa sjedištem u EU-u. Mikro i mali proizvođači koji svoje proizvode prodaju kupcima u drugim državama članicama EU-a tako bi privremeno bili oslobođeni te obveze, koja i pri vrlo malom opsegu prodaje može stvarati znatne administrativne troškove. Suspenzija bi trajala do 1. siječnja 2035. ili do početka primjene novog europskog okvira koji uređuje proširenu odgovornost proizvođača i ovlaštene zastupnike, ovisno o tome što nastupi ranije.
Kod ambalaže i pakiranih proizvoda suspenzija bi obuhvatila obvezu imenovanja zastupnika pri njihovu prvom stavljanju na raspolaganje izravno krajnjim korisnicima u drugoj državi članici, a kod baterija pri prodaji na daljinu izravno krajnjim korisnicima u drugoj državi članici. Ostale obveze, uključujući registraciju, izvješćivanje i financijske doprinose, ne bi se ukinule. Za primjenu ovog rješenja potrebno je još usuglasiti konačni tekst i dovršiti zakonodavni postupak.
„Obrtniku koji prodaje svoje proizvode putem interneta može stići samo jedna narudžba iz druge države članice, a da mu troškovi registracije i ovlaštenog zastupnika budu veći od svega što je u toj državi prodao. Tada mora razmišljati hoće li uopće prihvaćati narudžbe s tog tržišta. Upravo smo na to upozorili i zatražili jednostavnija pravila. Ne tražimo oslobađanje od odgovornosti za ambalažu, nego da troškovi ispunjavanja obveza budu razmjerni poslovanju. Zato je ovo dobra vijest za obrtnike i očekujemo da se predloženo rasterećenje potvrdi i u konačnom tekstu“, poručio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
HOK je na problem reagirao 27. kolovoza dostavljanjem prijedloga Europskoj komisiji u okviru javnog savjetovanja o provedbi Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu. Upozorio je na fiksne administrativne troškove koji nastaju neovisno o količini ambalaže ili vrijednosti prodaje, zbog čega posebno opterećuju obrtnike i male poduzetnike s povremenim narudžbama iz drugih država članica.
Komora je dopise pojedinačno uputila svim hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu, povjerenici Europske komisije Jessiki Roswall i povjereniku Valdisu Dombrovskisu. S inicijativom je upoznata i glavna direktorica Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove Kerstin Jorna, a o problemu je izviještena i povjerenica Dubravka Šuica, kao i nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
HOK je zatražio jednostavniju registraciju prema načelu „samo jednom“, preko jedinstvene europske pristupne točke, te smanjenje ili ukidanje fiksnih registracijskih naknada za mikro i male poduzetnike i vrlo male količine ambalaže. Predložio je i priuštiv sustav ovlaštenog zastupanja, jednostavnije izvješćivanje te izbjegavanje dodatnih nacionalnih zahtjeva za podacima i dokumentacijom. Od hrvatskih eurozastupnika HOK je zatražio da od Europske komisije zatraže ciljanu procjenu učinka tih obveza na mikro i mala poduzeća u prekograničnoj internetskoj trgovini.
O usvojenom tekstu HOK je izvijestila i zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, koja je primjedbe i prijedloge Komore prenijela izvjestiteljici Ingeborg ter Laak. U dopisu predsjedniku HOK-a navela je da predviđena suspenzija odgovara dijelu zahtjeva Komore te najavila nastavak zagovaranja jednostavnije registracije i izvješćivanja prema načelu „samo jednom“, kao i naknada razmjernih prodaji malog opsega.
Parlament je u tekstu usvojenom 20. listopada naveo i da buduća reforma treba obuhvatiti usklađene postupke, standardizirano izvješćivanje i jedinstvenu digitalnu kontaktnu točku na razini EU-a. Predmet je vraćen nadležnom odboru radi međuinstitucijskih pregovora. Za konačno donošenje uredbe potrebno je postići dogovor između Europskog parlamenta i Vijeća EU-a te dovršiti zakonodavni postupak, nakon čega slijedi objava uredbe u Službenom listu Europske unije. HOK će nastaviti zagovarati da predložena suspenzija bude potvrđena u konačnom zakonodavnom tekstu te da se budućim europskim pravilima osiguraju jednostavnija registracija, izvješćivanje i naknade razmjerne stvarnom opsegu poslovanja malih proizvođača.
Pročitajte više » | Napisano 09.11.2026.
HOK: Očuvanje ribljeg fonda mora pratiti podrška opstanku ribarskih obrta
TKO SMO (current)
ŠTO RADIMO (current)
POSTANI OBRTNIK (current)
POGODNOSTI ZA ČLANSTVO (current)
Novosti
Novosti HOK: Očuvanje ribljeg fonda mora pratiti podrška opstanku ribarskih obrta
HOK: Očuvanje ribljeg fonda mora pratiti podrška opstanku ribarskih obrta
thumb
thumb
thumb
Na Malom Lošinju otvoren 29. Susret ribara HOK-a - državni tajnik Ivan Matijević istaknuo da je ove godine u ribarstvu isplaćeno više od 20 milijuna eura državnih potpora
Uz mjere očuvanja ribljeg fonda potrebno je osigurati da ribari mogu nastaviti poslovati i živjeti od svojega rada, poručio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil na otvorenju 29. Susreta ribara HOK-a u Malom Lošinju. Susret okuplja ribare, predstavnike nadležnih institucija i znanstvene zajednice u razgovoru o stanju resursa u Jadranu, uvjetima poslovanja i budućnosti hrvatskog ribarstva.
„Ribarima ne treba objašnjavati zašto je važno očuvati riblji fond. O njemu ovisi vaša budućnost. Ali uz svaku mjeru zaštite mora se voditi računa i o tome kako ćete tijekom njezine provedbe živjeti i poslovati”, istaknuo je Kratohvil. Upozorio je da se ribari, uz neizvjestan ulov i promjene u moru, suočavaju s visokim troškovima poslovanja i teškoćama u pronalasku radnika. Ograničenja ribolova dodatno otvaraju pitanje podmirivanja obveza i očuvanja radnih mjesta, zbog čega je važna kontinuirana suradnja ribara, znanstvenika i nadležnih institucija".
Više od 20 milijuna eura državnih potpora isplaćeno je ove godine, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ivan Matijević, koji je otvorio Susret.
„Naša odgovornost ne završava samo donošenjem propisa i osiguravanjem sredstava. Ona se mjeri i mjerit će se time koliko smo radnih mjesta sačuvali, koliko smo novih prilika otvorili i kakvu budućnost ostavljamo generacijama koje će doći iza nas. Hrvatsko more mora ostati izvor života, rada i budućnosti hrvatskih ljudi”, poručio je Matijević.
Kratohvil je naglasio da HOK tijekom cijele godine s Ministarstvom i Upravom ribarstva radi na pitanjima važnima za ribare, a s drugim nadležnim tijelima na poreznom i administrativnom rasterećenju te uvjetima zapošljavanja. „Od nadležnih stalno tražimo jednostavnija pravila i manje administracije. Prije uvođenja svake nove obveze treba provjeriti može li je mali obrt provesti i koliko će ga to stajati”, poručio je predsjednik HOK-a.
Istaknuo je da su donesenim izmjenama Zakona o obrtu prepoznati obiteljski obrti i olakšan nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika. U ribarstvu, u kojem se znanje i posao često prenose s roditelja na djecu, te su promjene važne za nastavak obiteljske tradicije i očuvanje poslovanja. Podsjetio je i da HOK nastavlja zastupati zahtjev za punom mirovinom uz nastavak obavljanja obrta.
Posebno je zahvalio predsjedniku Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepanu Nedoklanu i članovima Ceha na kontinuiranom angažmanu. Istaknuo je da su jačanje cehova i sekcija te obnova i razvoj strukovnih kongresa i susreta omogućili većem broju obrtnika da iznesu svoja iskustva i sudjeluju u pripremi prijedloga koje Komora zastupa pred institucijama.
Na svečanom otvorenju sudionicima su se obratili i Joso Smolić, predsjednik Organizacijskog odbora Susreta, predsjednik Obrtničke komore Šibensko-kninske županije i potpredsjednik HOK-a, Mirislav Ivaniš, predsjednik Obrtničke komore Primorsko-goranske županije, Ana Kučić, gradonačelnica Malog Lošinja, te Toni Štimac, zamjenik župana Primorsko-goranske županije.
Stručni program obuhvaća izlaganja i rasprave o aktualnom stanju hrvatskog ribarstva, obnovljivim resursima Jadrana s posebnim osvrtom na sitnu plavu ribu, potporama i mogućnostima financiranja te iskustvima lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu. Zaključci Susreta bit će predstavljeni 7. studenoga i upućeni nadležnim institucijama.
Ovogodišnji Susret ima i međunarodni karakter, uz sudjelovanje predstavnika Instituta za biološke resurse i morsku biotehnologiju iz Italije, Instituta za ribarstvo Slovenije te Instituta za biologiju mora iz Crne Gore. U sklopu Susreta predviđen je zajednički sastanak posvećen suradnji jadranskih zemalja, razmjeni iskustava o mjerama upravljanja ribarstvom te zajedničkom pristupu očuvanju ribljih resursa i ribarstva u Jadranu.
Sljedeće godine održat će se jubilarni, 30. Susret ribara, koji je Kratohvil najavio kao važnu priliku za okupljanje struke i odavanje priznanja ljudima koji su gradili ovo dugogodišnje događanje i hrvatsko ribarstvo. 29.Susret ribara održava se ove godine u Malom Lošinju u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, uz domaćinstvo Obrtničke komore Primorsko-goranske županije i pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Pročitajte više » | Napisano 09.11.2026.
Hrvatski obrtnici imaju priliku uspostaviti nove poslovne kontakte i istražiti mogućnosti suradnje s belgijskim tvrtkama
Gospodarski i trgovinski ured Valonske regije pri Veleposlanstvu Kraljevine Belgije u Republici Hrvatskoj poziva hrvatske obrtnike, poduzetnike i gospodarske institucije na sudjelovanje u B2B poslovnim razgovorima s predstavnicima valonskih tvrtki, koji će se održati u ponedjeljak 23. i utorak 24. studenoga 2026. godine u hotelu Esplanade u Zagrebu.
Riječ je o prilici za izravno povezivanje s belgijskim poslovnim partnerima zainteresiranima za razvoj poslovanja na hrvatskom tržištu, razmjenu iskustava i istraživanje konkretnih mogućnosti poslovne suradnje.
Susreti će se održavati u formatu individualnih sastanaka uživo, a sudjelovanje za hrvatske tvrtke i institucije je besplatno. Organizaciju sastanaka, raspored termina i cjelokupnu prateću logistiku preuzima Gospodarski i trgovinski ured Valonske regije.
Radni jezik sastanaka je engleski.
Prijave i informacije
Zainteresirani obrtnici i poduzetnici mogu pregledati brošuru s predstavljanjem svih valonskih tvrtki koje sudjeluju u gospodarskoj misiji te odabrati potencijalne partnere za poslovne razgovore.
U dnu stranice možete pronaći brošuru sa svim informacijama vezanim uz Gospodarski i trgovinski ured Valonske regije pri Veleposlanstvu Kraljevine Belgije u Republici Hrvatskoj kao i sve profile tvrtki iz Belgije koje dolaze u gospodarskoj misiji u Zagreb.
Prijava za sudjelovanje i poslovne sastanke dostupna je putem prijavnog obrasca.
S obzirom na ograničen broj sudionika i dodjelu termina prema redoslijedu zaprimanja prijava, zainteresiranim obrtnicima i poduzetnicima preporučuje se da prijavu ispune u što kraćem roku.
Foto: Magnific.com
Preuzimanja
Naziv datoteke Veličina
Brošura 5.58 MB
Pročitajte više » | Napisano 06.11.2026.
HOK: Podržavamo veće plaće, ali kompenzacijske mjere moraju pokriti stvarni trošak obrtnika
Komora je nadležnim ministarstvima uputila inicijativu za izmjene Zakona o minimalnoj plaći, uz prijedlog primjene novog iznosa od travnja, dogovor o prijelaznom razdoblju te procjene ukupnih troškova svakog povećanja
„Obrtnici žele bolje platiti svoje radnike i zadržati ih, a za podmirivanje većih troškova potrebne su im kompenzacijske mjere. Vlada ih je najavila svim poslodavcima koji isplaćuju minimalnu plaću, no treba razjasniti znači li to proširenje izvan dosad obuhvaćenog dijela prerađivačke industrije. Tražimo da budu dostupne i drugim radno intenzivnim djelatnostima te da obuhvate i doprinose na plaću, a ne samo bruto iznos. Povećanje minimalne bruto plaće za 80 eura za poslodavca znači dodatni mjesečni trošak od 93,20 eura po radniku, odnosno više od 1.100 eura godišnje. Obrtnik mora moći podmiriti te troškove kako bi nastavio poslovati i sačuvao radna mjesta“, poručuje predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil povodom najavljenog povećanja minimalne bruto plaće na 1.130 eura u 2027. godini.
Hrvatska obrtnička komora podržava rast primanja radnika te upozorava da pri određivanju novih obveza treba uzeti u obzir mogućnosti obrtnika i malih poslodavaca koji ih financiraju. Posebno su izložene djelatnosti s velikim udjelom troška rada te sezonski obrti, koji u dijelu godine ostvaruju znatno manje prihode, a zadržavaju radnike i nastavljaju podmirivati obveze.
Komora je nadležnim ministarstvima službeno uputila inicijativu za izmjene Zakona o minimalnoj plaći i predložila tri povezane promjene: proširenje kompenzacijskih mjera na druge radno intenzivne djelatnosti uz uključivanje pripadajućih doprinosa, početak primjene novog iznosa minimalne plaće od 1. travnja uz dogovor o prijelaznom razdoblju sa socijalnim partnerima te javnu procjenu ukupnih financijskih učinaka prije svakog povećanja.
Kompenzacijske mjere trebaju obuhvatiti i druge djelatnosti te doprinose na povećanu plaću
Kompenzacijske mjere u 2026. godini bile su ograničene na prihvatljive poslodavce u prerađivačkoj industriji i na prva tri mjeseca godine. HOK je zato zatražio da se u 2027. prošire i na obrtnike i poslodavce u drugim radno intenzivnim djelatnostima, osobito ugostiteljstvu, trgovini i graditeljstvu, te da se pri određivanju kompenzacije uzmu u obzir i pripadajući doprinosi na plaću.
HOK pozdravlja najavu Vlade da će kompenzacijske mjere biti dostupne svim poslodavcima koji isplaćuju minimalnu plaću, no očekuje jasnu potvrdu da će se one primjenjivati na sve djelatnosti, uključujući obrtnike u ugostiteljstvu, trgovini, graditeljstvu i drugim radno intenzivnim sektorima. „Obrtnici moraju znati mogu li računati na kompenzacijske mjere i koliki će dio povećanog troška one pokriti. Zatražili smo da budu dostupne i ugostiteljima, trgovcima, građevinarima i drugim obrtnicima te da uz povećanje bruto plaće uzmu u obzir i doprinose na plaću koje poslodavac mora platiti“, ističe Kratohvil.
Rast minimalca utječe i na druge plaće
Minimalna bruto plaća porasla je sa 700 eura u 2023. na 1.050 eura u 2026. godini, odnosno za 50 posto. Učinak daljnjeg povećanja ne zaustavlja se samo na radnicima koji primaju minimalnu plaću. U djelatnostima u kojima su plaće i tarifni razredi uređeni kolektivnim ugovorima, povećanje minimalne plaće može zahtijevati dodatna usklađivanja, dok se kod drugih poslodavaca javlja potreba za očuvanjem razlika u plaćama između radnika različitih kvalifikacija, iskustva i odgovornosti. Time raste ukupni trošak rada, koji može biti znatno veći od samog povećanja minimalne plaće. Radniku pritom povećanje bruto plaće za 80 eura donosi manje povećanje neto primanja jer se iz bruto iznosa obračunavaju mirovinski doprinosi i, ovisno o njegovim poreznim okolnostima, porez na dohodak.
„Kada raste minimalac, treba uskladiti i plaće kvalificiranih i iskusnih radnika. Zato broj radnika na minimalnoj plaći ne govori koliko će ukupno porasti trošak poslodavca. Mali obrt taj trošak mora pokriti poslovima koje je ugovorio, često po cijenama dogovorenima mjesecima unaprijed“, objašnjava predsjednik HOK-a.
Primjena od travnja radi lakše prilagodbe poslovanja
HOK predlaže da se novi iznos minimalne plaće i dalje utvrđuje najkasnije do kraja listopada, ali da se primjenjuje od 1. travnja do 31. ožujka sljedeće godine. Poslodavci bi tako dobili više vremena za prilagodbu poslovnih ugovora i pripremu obračuna plaća. U brojnim sezonskim djelatnostima, primjerice u ugostiteljstvu i graditeljstvu, povećanje troška nastupilo bi bliže razdoblju intenzivnijeg poslovanja i ostvarivanja prihoda. „Obrtnik koji zimi ima manje posla, a zadržava radnike cijele godine, plaće mora isplatiti i u mjesecima s najmanje prihoda. Primjena novog iznosa od travnja olakšala bi mu poslovanje u tom razdoblju. Pritom je važno da se prijelaz na novi sustav dogovori sa socijalnim partnerima, vodeći računa i o interesima radnika“, kaže Kratohvil.
Komora predlaže i bolje usklađivanje datuma početka primjene novih tarifnih stavki u granskim kolektivnim ugovorima, točnije da se svi usklade do 1. travnja. Različiti datumi tijekom godine zahtijevaju ponovljene prilagodbe obračuna plaća i planova troškova, što dodatno opterećuje male poslodavce i računovodstvene urede.
Prije odluke izračunati ukupni učinak povećanja
HOK traži da se prije svakog određivanja novog iznosa minimalne plaće javno prikaže koliko će porasti neto primanja radnika, ukupni trošak poslodavca te porezi i doprinosi. Procjena treba obuhvatiti i dodatne obveze usklađivanja drugih plaća prema kolektivnim ugovorima, kako bi se na vrijeme mogle odrediti odgovarajuće kompenzacijske mjere.
„Veće plaće trebaju pratiti uvjeti u kojima ih obrtnici mogu redovito isplaćivati. Ako obrt prestane raditi, radnik ostaje bez radnog mjesta. Zato smo predložili promjene koje će obrtnicima omogućiti da podmire veće obveze, zadrže svoje ljude i nastave poslovati“, zaključuje Kratohvil.
Pročitajte više » | Napisano 03.11.2026.