Izdvojene novosti


Fiskalizacija samoposlužnih uređaja

Fiskalizacija samoposlužnih uređaja

Od 1. siječnja 2021. godine počinje provedba fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja. Obveznici fiskalizacije obvezni su provesti određene postupke kako bi mogli provoditi fiskalizaciju prodaje, i to:

– prijaviti svaku prodaju robe ili usluge putem samoposlužnog uređaja

– prijaviti svaki samoposlužni uređaj u sustav fiskalizacije

– osigurati programsko rješenje radi razmjene podataka o prodaji s Poreznom upravom.

Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, broj 133/12, 115/16, 106/18, 121/19; dalje u tekstu: Zakon) i Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, broj 146/12, 46/17, 70/20; dalje u tekstu: Pravilnik) propisana je provedba postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja s primjenom od 1. siječnja 2021. godine.

Sukladno članku 20.a Zakona propisano je da radi provedbe postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kada se prodaja robe ili usluge ostvaruje prometom gotovine, obveznik fiskalizacije dužan je fiskalizirati svaku prodaju u trenutku prodaje dostavom podataka o prodaji Ministarstvu financija, Poreznoj upravi. Sukladno članku 20.b Zakona obveznik fiskalizacije dužan je, radi provedbe postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja prema članku 20.a Zakona, omogućiti korištenje programske podrške za elektroničko potpisivanje poruka o prodaji te omogućiti vezu (Internet) za elektroničku razmjenu podataka s Ministarstvom financija, Poreznom upravom.

Sukladno prethodno navedenim odredbama Zakona, radi provedbe postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, obveznik fiskalizacije dužan je:

- fiskalizirati svaku prodaju u trenutku prodaje dostavom podataka o prodaji Ministarstvu financija, Poreznoj upravi,

- dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi podatke o svakom samoposlužnom uređaju u kojem će se ostvarivati promet gotovinom i

- omogućiti korištenje programske podrške za elektroničko potpisivanje poruka o prodaji te omogućiti vezu (Internet) za elektroničku razmjenu podataka s Ministarstvom financija, Poreznom upravom.

Člankom 30.a stavcima 1. i 2. Pravilnika potpisano je što se smatra samoposlužnim uređajem putem kojega se provodi postupak fiskalizacije prodaje kako slijedi:

1. Samoposlužni uređaj kojim se provodi postupak fiskalizacije prodaje je automatizirani uređaj putem kojega se obavlja neposredna prodaja robe ili usluge na način da se umetne u za to predviđen otvor na uređaju sredstvo koje se smatra gotovinom u smislu članka 2. točke 6. Zakona pri čemu u naplati robe ili usluge ne sudjeluje osoba odnosno pri čemu osoba ne posreduje u prodaji.

2. Iznimno od prethodno navedenog, smatra se da postoji zaseban samoposlužni uređaj kada se obavlja prodaja robe ili usluge bez sudjelovanja osobe ako se plaćanje izvršava slanjem sms poruke na za to predviđen broj.

Sukladno članku 30.a stavcima 3. i 4. Pravilnika propisano je što se ne smatra samoposlužnim uređajem putem kojega se provodi postupak fiskalizacije prodaje kako slijedi:

1. Samoposlužnim uređajem ne smatra se uređaj putem kojega se obavlja prodaja robe ili usluge žetonima i drugim sličim sredstvima, a za čiju kupnju je prethodno proveden postupak fiskalizacije izdavanja računa.

2. Samoposlužnim uređajem ne smatra se uređaj putem kojega se obavlja prodaja robe ili usluge, za ostvarene promete u djelatnostima iz članka 5. Zakona, među ostalim, i za ostvarene promete u djelatnostima priređivanje lutrijskih igara, igara klađenja, igara u kasinima i na automatima za igre na sreću i zabavu te zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim igrama, a što će biti u primjeni od 1. siječnja 2021. godine.

Obveznik fiskalizacije dužan je dostaviti podatak o svakom samoposlužnom uređaju u kojem će se ostvarivati promet gotovinom i provoditi postupak fiskalizacije prodaje. Budući da je zakonom u članku 2. točki 7. propisano da se samoposlužni uređaj smatra poslovnim prostorom, obveznik fiskalizacije dužan je, sukladno članku 30. b Pravilnika, prijavu podataka o svakom samoposlužnom uređaju obaviti na odgovarajući način primjenjujući odredbe o prijavi podataka u sustav fiskalizacije propisane člankom 19. Zakona i člankom 19. Pravilnika. Nakon uspješne prijave podataka o samoposlužnom uređaju u sustav fiskalizacije Ministarstvo financija, Porezna uprava dodjeljuje Identifikator samoposlužnog uređaja koristeći prijavljene podatke o samoposlužnom uređaju, a osobito OIB obveznika fiskalizacije i oznaku poslovnog prostora koja se odnosi na taj samoposlužni uređaj sukladno članku 30.c Pravilnika.

Zaključno, obveznik fiskalizacije, propisan člankom 3. Zakona, dužan je dostaviti podatak o svakom samoposlužnom uređaju u kojem će se ostvarivati promet gotovinom, a koji je propisan člankom 30.a stavcima 1. i 2. Pravilnika, na prethodno opisan način.

Ovim putem napominjemo kako su na stranicama Porezne uprave (http://www.porezna-uprava.hr/HR_Fiskalizacija/Stranice/Tehničke-specifikacije.aspx) objavljene korisničke upute i tehničke specifikacije koje su namijenjene obveznicima fiskalizacije, među ostalim, i u svrhu provođenje postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja.

Pročitajte više » | Napisano 04.11.2020.

IT sektor dobio predstavnike pri Hrvatskoj obrtničkoj komori

IT sektor dobio predstavnike pri Hrvatskoj obrtničkoj komori

IT sektor jedan je od najkonkurentnijih u svijetu, čiji prihodi stalno rastu na domaćem tržištu, ali i od izvoza. Potencijal ovog sektora je velik, stoga je rad na njegovom unaprjeđenju najbolji ulog u gospodarsku budućnost Hrvatske. Usluge i proizvodi IT industrije svakodnevan su dio ekonomskog i društvenog života te nositelj inovacija bez kojeg općenitog napretka nema.

Upravo iz tog razloga, predstavnici IT sektora odlučili su oformiti sekciju unutar Hrvatske obrtničke komore te legitimnim instrumentima raditi na razvoju poslovanja IT-a u Hrvatskoj. Danas je aktivno oko 5000 obrta ove branše, a najzastupljenija djelatnost je računalno programiranje. Također, ova sekcija predstavljat će i one obrtnike koji se bave web trgovinom, servisom računala, web dizajnom i web grafičkim uslugama.

Hrvatska obrtnička komora temelji se upravo na strukovnim udruženjima, na obrtnicima koji se dobrovoljno organiziraju kako bi kroz svoj rad imali priliku utjecati na područja koja se tiču njihovog poslovanja. Zbog brzorastućeg broja obrta koji obuhvaćaju IT djelatnosti, javila se potreba, ali i dobra volja dijela članova za organiziranim djelovanjem i zastupanjem struke preko Hrvatske obrtničke komore.

Članovi su jednoglasno za predsjednika izabrali Hrvoja Grandova, vlasnika Futuro, Internet studija iz Zadra čiji je primarni posao izrada web stranica i web programiranje. Složni su u tome da unutar struke postoje specifični problemi i interesi te ih namjeravaju artikulirati preko sekcije koja će imati zadaću slušati stvarne potrebe svojih kolega. Aspekti kojima će se baviti na početku svog rada bit će usmjereni na pozicioniranje IT sektora unutar obrtništva, zagovaranje stimulativnije porezne politike, poticanje rasta i razvoja kroz dostupnija sredstva i potpore te popularizacija zanimanja ove struke među mladima. Unutar samog komorskog sustava, IT sekcija imat će savjetodavnu ulogu pri nastavku digitalizacije usluga HOK-a kao i poboljšanju komunikacijskih platforma za članstvo.

Pročitajte više » | Napisano 03.11.2020.

Pravo obrtnika na naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad radi bolesti i za vrijeme samoizolacije

Pravo obrtnika na naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad radi bolesti i za vrijeme samoizolacije

Zbog aktualne epidemiološke situacije uzrokovane pojavom virusa COVID-19, donosimo uputu o ostvarivanju prava na naknadu plaće za vrijeme bolovanja i samoizolacije obrtnika i radnika.

OBOLJELI OD KORONAVIRUSA
Oboljeli od koronavirusa ostvaruju pravo na bolovanje kao i kod svake druge bolesti, pa tako:

obrtnici ostvaruju pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a od 43. dana bolovanja
radnici ostvaruju pravo na naknadu plaće tijekom prva 42 dana bolovanja na teret poslodavca, a od 43. dana na teret HZZO-a.
Za utvrđivanje visine naknade za obrtnika uzima se prosječna mjesečna osnovica za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupila bolest, smanjena za doprinos za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez. Na koju je osnovicu obrtnik obvezan plaćati doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje zavisi od toga kako utvrđuje dohodak:

ako dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga osnovica u 2020. godini iznosi:
5.682,30 (osnovica za obračun doprinosa) – 1.136,47 (mirovinsko osiguranje) = 4.545,83

ako ima određen paušalni dohodak osnovica u 2020. godini iznosi:
3.496,80 (osnovica za obračun doprinosa) – 699,36 (mirovinsko osiguranje) = 2.797,44

ako iskazuje dobit osnovica u 2020. godini iznosi:
9.616,20 (osnovica za obračun doprinosa) – 1.923,24 (mirovinsko osiguranje) = 7.692,96

Za radnike, osnovicu za naknadu plaće čini prosječna plaća koja je radniku isplaćena u posljednjih 6 mjeseci.

Naknada plaće zbog bolovanja obračunava se prema naprijed utvrđenoj osnovici osiguranja (neto osnovica) u visini 70% za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja, a potom 80% do kraja bolovanja.

Najniži mjesečni iznos naknade plaće za puno radno vrijeme iznosi 25% proračunske osnovice, odnosno 831,50 kuna. Najviši mjesečni iznos naknade plaće za puno radno vrijeme na teret HZZO-a iznosi 4.257,28 kuna (proračunska osnovica uvećana za 28%).

Osiguranici HZZO-a, koji su oboljeli od koronavirusa i kojima je vještačenjem Službe za medicinu rada HZJZ-a utvrđena profesionalna bolest (dokazan je povećan rizik zaraze u određenoj djelatnosti) imaju pravo isplatu pune naknade za vrijeme privremene nesposobnosti za rad od datuma nastanka bolesti.

ZDRAVE OSOBE U SAMOIZOLACIJI
Kod zdravih osoba u samoizolaciji, naknadu od prvog dana i obrtnicima i radnicima isplaćuje HZZO, u iznosu od 100% od osnovice za naknadu, s time da maksimalna naknada iznosi 4.257,28 kn za mjesec dana. O pravu na naknadu plaće odlučuje se, u pravilu, bez donošenja pisanog rješenja na osnovi tiskanice „Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad“ koju osiguraniku izdaje izabrani doktor. Zahtjev za naknadu plaće osiguranici mogu uz propisanu dokumentaciju neposredno podnijeti HZZO-u elektroničkom poštom bez prilaganja Izvješća, a HZZO će podatke o privremenoj nesposobnosti po osnovi uzroka D0 - izolacija preuzeti putem CEZIH-a. Ako osiguranik nije u mogućnosti priložiti Potvrdu o plaći izdanu od poslodavca istu će HZZO od poslodavca zatražiti službenim putem.

Elektronički proslijeđen zahtjev osiguranika kojim traži naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koja tereti sredstva HZZO-a mora sadržavati ime i prezime, OIB ili MBO (matični broj osigurane osobe), presliku osobne iskaznice, kontakt telefon te broj tekućeg računa na koji će se izvršiti isplata naknade plaće.

E-mail adrese na koje osiguranici mogu podnijeti zahtjev za naknadu plaće objavljene su na web stranici HZZO-a u rubrici „Kontakti za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja“, dostupno OVDJE. https://www.hzzo.hr/kontakti-za-ostvarivanje-prava-iz-obveznog-zdravstvenog-osiguranja/

NJEGA DJETETA U SAMOIZOLACIJI
U situaciji u kojoj niti dijete niti roditelj nisu zaraženi koronavirusom, nego je djetetu zbog kontakta sa zaraženom osobom propisana mjera samoizolacije načelno se roditelji ponašaju uobičajeno (odlaze na posao). Međutim, ako se radi o djetetu koje ne može biti samo kod kuće, a roditelji obavljaju posao kojeg nije moguće raditi od kuće, trebaju otvoriti bolovanje za njegu člana obitelji. Naknada za bolovanje roditelja će se obračunati prema odredbama o privremenoj nesposobnosti za rad radi njege člana obitelji:

njega djeteta do navršenih 3 godine starosti - naknada iznosi 100% od osnovice za naknadu i traje najviše do 60 dana
njega djeteta od navršene 3 do navršenih 7 godina starosti - naknada iznosi 70% od osnovice za naknadu i traje najviše do 60 dana
njega djeteta starijeg od 7 godina - naknada iznosi 70% od osnovice za naknadu traje najviše do 40 dana
Navedene naknade od prvog dana obračunava i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time da naknade ne mogu iznositi više od 4.257,28 kuna mjesečno. Pod djetetom se smatra osim vlastitog djeteta i posvojeno dijete, pastorče, te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi osiguraniku povjereno na čuvanje i odgoj. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, odnosno plaćenom dopustu.

Pravo na bolovanje roditelj može ostvariti pod uvjetom da drugi roditelj nije nezaposlen, odnosno ako živi sam s djetetom (npr. samohrani ili razvedeni roditelj odnosno životni partner), da istodobno ne koristi to pravo za drugo dijete te da za dijete kojemu je potrebna njega nema priznato pravo roditelja njegovatelja.

Naknada plaće može se isplatiti na teret sredstva HZZO-a samo pod uvjetom da prije dana nastanka osiguranog slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu osiguranik ima ostvaren staž osiguranja, što znači da radi najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Ako osiguranik taj uvjet ne ispunjava, za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti pripada mu naknada plaće u iznosu od 25% proračunske osnovice za puno radno vrijeme, što iznosi 831,50 kuna (proračunska osnovica za 2020. godinu 3.326,00 kuna x 0,25).

Pročitajte više » | Napisano 30.10.2020.

Službeni izvadak elektroničkim putem dostupan u Obrtnom registru

Službeni izvadak elektroničkim putem dostupan u Obrtnom registru

Kroz Obrtni registar napokon je moguće i elektroničkim putem preuzeti službeni izvadak. Donedavno se to moglo učiniti isključivo u Uredima državne uprave u županijama nadležnim za gospodarstvo i to fizičkim putem, uz obvezu plaćanja pristojbe dok je sustavom Obrtnog registra online bilo moguće preuzeti isključivo neslužbenu kopiju.

To je izazvalo mnogo problema, pogotovo u prvom razdoblju koronakrize kad je na snazi bila mjera ograničenog kretanja građana, a fizička distanca jedna od najvažnijih mjera zaštite

Hrvatska obrtnička komora upozoravala je na ovu nelogičnost s obzirom da se radi o istom dokumentu koji bi trebao biti jednakovrijedan preuzimanjem u digitalnom obliku.

Također, HOK smatra da je nužno sve procese i procedure pojednostaviti te najveći broj potrebnih dokumenata učiniti dostupnim u digitalnom obliku kako bi se olakšalo poslovanje i uštedilo vrijeme obrtnika.

Hrvatska obrtnička komora zahvaljuje Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvu pravosuđa i uprave što su uvažili primjedbe i omogućili digitalizacijom još veće uštede obrtništvu.

Pročitajte više » | Napisano 30.10.2020.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je Javni poziv „Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima“ za 2020. godinu

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je Javni poziv „Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima“ za 2020. godinu

Predmet ovog Otvorenog javnog poziva dodjela je bespovratnih sredstava Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za projekt „Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima“ za 2020. godinu. Poziv je namijenjen učenicima srednjih škola koji se obrazuju za deficitarna zanimanja u sustavu vezanih obrta po Jedinstvenom modelu obrazovanja sufinanciranjem troškova školovanja.

Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Otvorenog javnog poziva je 77.490.000,00 kuna, od čega je: - iznos sredstava iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. 65.866.500,00 kuna (85%) - iznos nacionalnih sredstava 11.623.500,00 kuna (15%).

Iznos, intenzitet potpore i način isplate

Iznos potpore je 18.000,00 kuna za školsku godinu 2020./2021. (rujan 2020. godine - kolovoz 2021. godine).

Intenzitet potpore je 100% te se sredstva za odobrene potpore isplaćuju se korisnicima u dva obroka: - I. razdoblje: rujan 2020. godine - veljača 2021. godine, isplata u I. kvartalu 2021. godine, - II. razdoblje: ožujak 2021. - kolovoz 2021. godine, isplata u II. kvartalu 2021. godine.

Intenzitet potpore označava udio sredstava s kojim davatelj potpore sudjeluje u financiranju prihvatljivih aktivnosti. Informacije o statusu raspoloživih sredstava objavit će se na mrežnim stranicama Ministarstva (gospodarstvo.gov.hr).

Način podnošenja prijave za dodjelu bespovratne potpore

Cjeloviti tekst Projekta i popratna dokumentacija sastavni je dio ovog Otvorenog javnog poziva i raspoloživa je na mrežnim stranicama Ministarstva.

Prijava za dodjelu bespovratne potpore dostupan je OVDJE.

Postupak odobravanja potpore

Sredstva se odobravaju Podnositeljima prijave koji udovoljavaju administrativnim uvjetima za dodjelu potpore sukladno ostvarenim bodovima do konačne raspodjele ukupnog iznosa raspoloživih proračunskih sredstava namijenjenih za ovaj Projekt.

Otvoreni javni poziv objavljen je na mrežnim stranicama Ministarstva, a prijave se zaprimaju od 27.listopada do 30. studenog 2020. godine, odnosno do iskorištenja sredstava.

Pročitajte više » | Napisano 29.10.2020.