Izdvojene novosti


Promjene poreznih zakona u 2021. godini

Promjene poreznih zakona u 2021. godini

U Narodnim novinama br. 138/20. objavljene su izmjene i dopune u Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o porezu na dobit, Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Najveći dio izmjena i dopuna poreznih zakona u primjeni je od 1. siječnja 2021. godine, dok se neke odredbe počinju primjenjivati od 1. srpnja 2021. odnosno od 1. siječnja 2022. godine. U nastavku se daje sažet prikaz promjena koje donosi ovaj krug porezne reforme, a koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2021. godine.



Promjene u Zakonu o porezu na dohodak



Smanjuju se stope poreza na dohodak kako je prikazano u tablici u nastavku:



Red. br.

Vrsta dohotka


Stara stopa


Nova stopa


1.



Dohodak od nesamostalnog rada (plaća)



24% do 30.000,00 kn (mjesečno)

20% do 30.000,00 kn (mjesečno)

36% iznad 30.000,00 kn (mjesečno)

30% iznad 30.000,00 kn (mjesečno)

2.

Drugi dohodak

24%

20%

3.

Dohodak od najma (zakupa)

12%

10%

4.

Dohodak od imovinskih prava

24%

20%

5.


Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava

24%


20%


6.


Dohodak od kapitala po osnovi kamata

12%


10%


7.



Dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga

36%



30%



8.


Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka

12%


10%


9.



Dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica

24%



20%



10.


Dohodak od kapitala po osnovi dividendi i udjela u dobitku

12%


10%


11.



Drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena

54%


60%


12.



Godišnji porez na dohodak

24% do 360.000,00 kn

20% do 360.000,00 kn

36% iznad 360.000,00 kn

30% iznad 360.000,00 kn



Nove stope primjenjuju se od 1. siječnja 2021. godine, što znači za sve isplate od tog datuma nadalje. Prema tome, nove stope treba primijeniti već pri obračunu plaće za prosinac 2020. koja se isplaćuje u siječnju 2021. godine.
U slučaju ovjeravanja ugovora o najmu / zakupu kod javnog bilježnika porezni obveznik (najmodavac / zakupnik) od 1. siječnja 2021. godine nema obvezu prijave ostvarivanja dohotka nadležnoj ispostavi Porezne uprave nego to umjesto njega ima obvezu prijaviti javni bilježnik.
Trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz od nesamostalnog rada u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće, neovisno o načinu podmirenja troška cijepljenja, ne smatraju se plaćom.
Primitci po osnovi nacionalne naknade za starije osobe ne se smatraju se primitkom na koji se plaća porez na dohodak te se takva vrsta primitka ne bi uzimala u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.
Ukida se oporezivanje stopom od 24 % poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do 12.500,00 kn, čime se ujednačava godišnji obračun poreza na dohodak za sve porezne obveznike.
Propisano je uvećanje obračunanog poreza na dohodak s 50 % na 100 % (porezna stopa uvećava se s 54 % na 60 %) po osnovi utvrđivanja poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena.


Promjene u Zakonu o porezu na dobit

Porezni obveznici koji u poreznom razdoblju koje počinje teći od 1. siječnja 2021. godine ostvaruju prihode do 7,5 mil kn plaćati će porez na dobit po stopi od 10 %. Smanjenje se odnosi i na sve neprofitne organizacije koje za gospodarsku djelatnost plaćaju porez na dobitak paušalno. Poduzetnici koji u 2020. godini ostvare ukupni prihod do 7,5 milijuna kuna, mogu već kod izračuna predujma poreza na dobitak za 2021. godinu (u Obrascu PD za 2020.) primijeniti stopu od 10 %.
Smanjuje se stopa poreza po odbitku pri isplati dividenda i udjela u dobitku inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe, s 12 % na 10 %. Nova niža stopa primjenjuju se pri isplatama od 1. siječnja 2021. godine.
Smanjuje se stopa poreza po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša) kada naknadu isplaćuje tuzemni ili inozemni isplatitelj prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba, s 15 % na 10 %. Nova niža stopa primjenjuju se pri isplatama od 1. siječnja 2021. godine.
U poreznim razdobljima koja počinju teći od 1. siječnja 2021. godine porezno priznatim rashodom za kreditne institucije smatra se svota otpisa potraživanja, u postupku rekonstruiranja plasmana, od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana s pripadajućim kamatama iskazanih u prihodima do trenutka otpisa za kreditne plasmane kojima je zbog otežane mogućnosti naplate vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.


Promjene u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost

Povećan je prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 7,5 mil kn na 15 mil kn. Svi porezni obveznici koji u 2020. godini nisu ostvarili isporuke veće od 15 mil kn, mogu, ako to žele, od 1. siječnja 2021. godine obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke dobara i usluga.
Zakonom se uređuje mogućnost obračunskog plaćanja PDV-a pri uvozu na gotovo isti način kako je to sada uređeno čl. 71.zc Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 45/19. – 114/20.).


Promjena u Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Mjerila za određivanje svote do koje može glasiti blagajnički maksimum obveznika fiskalizacije i visine blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika biti će određena Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Pročitajte više » | Napisano 11.01.2021.

Uputa o postupanju obrta koji zbog štete uzrokovane potresom nisu u mogućnosti nastaviti s radom

Uputa o postupanju obrta koji zbog štete uzrokovane potresom nisu u mogućnosti nastaviti s radom

S obzirom na izvanredne okolnosti u potresu pogođenom području u nastavku donosimo postupke koji su vam na raspolaganju ukoliko zbog nastalih šteta niste u mogućnosti nastaviti s radom:

OBUSTAVA OBAVLJANJA OBRTA - obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine, koju promjenu je potrebno registrirati u Obrtnom registru u roku od 30 dana od dana obustave. Također, obrtnik može obustaviti obavljanje obrta dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile. Viša sila definira se kao izvanredne vanjske okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, izbjeći ni otkloniti, kao što je potres. O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pisano izvijestiti Ured za gospodarstvo najkasnije u roku od sedam dana nakon isteka vremena privremene obustave obavljanja obrta. Upis privremene obustave u Obrtnom registru moguće je učiniti pri ispostavi županijskog ureda za gospodarstvo, te putem elektroničke usluge e-Obrt Središnjeg državnog portala e-Građani, dostupno na: https://e-obrt.portor.hr/.


FISKALIZACIJA – Poreznoj upravi potrebno je prijaviti obustavu rada. Napominjemo da ako kasnite sa ovom prijavom, isto nije problem jer će Porezna uprava postupati po zahtjevu Hrvatske obrtničke komore – nije potrebno podnositi zahtjev za povrat u prijašnje stanje te neće biti kazne zbog propuštanja roka. Prijavu napravite nakon uspostave veze sa sustavom e Porezna.


DOPRINOSI - za vrijeme privremene obustave djelatnosti obrtnik je obvezan plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, osim u propisanim slučajevima (rodiljni dopust, njega djeteta, bolovanje na teret HZZO, vojni rok). Hrvatska obrtnička komora uputila je zahtjev Vladi Republike Hrvatske da se svim obrtnicima (i njihovim zaposlenicima) sa područja pogođenog potresom isplati naknada minimalno u iznosu 4.000,00 kn i otpišu svi pripadajući doprinosi. U slučaju zatvaranja obrta, neće se moći koristiti ova mogućnost.


POREZ NA DOHODAK, POREZ NA DOBIT – za vrijeme privremene obustave obrta obrtnik ima obvezu plaćati mjesečne predujmove poreza, ali može podnijeti zahtjev Poreznoj upravi da ne zadužuju akontacije poreza, uz dokaz da je obrt u privremenoj obustavi (rješenje ureda za gospodarstvo, izvadak iz Obrtnog registra).


KOMORSKI DOPRINOS – Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore donio je odluku o otpisu komorskog doprinosa za razdoblje 01.01.-31.03.2021. godine obrtnicima sa područja Sisačko moslavačke županije, zbog nastupa više sile.


DOSTAVA PROPISANIH OBRAZACA - Porezna uprava već je postupila po zahtjevu Hrvatske obrtničke komore te objavila da „Poduzetnici i/ili računovodstveni servisi s područja pogođenih potresom koji nisu u mogućnosti pravovremeno ispuniti obveze podnošenja propisanih izvješća Poreznoj upravi po svim osnovama, propisana izvješća mogu podnijeti naknadno tijekom siječnja 2021. godine, nakon ponovne uspostave veze sa sustavom e Porezna ili kada se stvore ostali potrebni preduvjeti, kao primjerice prikupljanje potrebne dokumentacije. U navedenim slučajevima nije potrebno podnositi pojedinačne zahtjeve za povrat u prijašnje stanje. Na knjigovodstvenim karticama poreznih obveznika neće se obračunavati kamate zbog kašnjenja prilikom podnošenja propisanih izvješća (obrazaca) uslijed nastalih okolnosti. Porezni obveznici koji nisu korisnici sustava ePorezna, a čijim je nadležnim ispostavama Porezne uprave uslijed potresa onemogućen rad, propisana izvješća mogu dostaviti na slijedeće adrese:
porezni obveznici s područja Petrinje i Gline propisana izvješća podnose na adresu Ispostave Petrinja u Gvozdu, Trg dr. Franje Tuđmana 6
porezni obveznici s područja Siska pravovremeno će biti obaviješteni o alternativnoj adresi Ispostave

Pročitajte više » | Napisano 11.01.2021.

Novi Zakon o strancima od 1. siječnja 2021. ukinuo kvotno zapošljavanje stranih radnika

Novi Zakon o strancima od 1. siječnja 2021. ukinuo kvotno zapošljavanje stranih radnika

Novim Zakonom o strancima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine, prihvaćeni su zahtjevi Hrvatske obrtničke komore i drugih organizacija poslodavaca te je ukinut kvotni sustav zapošljavanja stranaca koji nije rješavao problem nedostupnosti osposobljene i stručne radne snage. U svrhu zaštite domaćeg tržišta rada uveden je postupak testa tržišta rada kojega je potrebno provesti pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad Ministarstvu unutarnjih poslova. U nastavku opisujemo postupak.

PRIBAVLJANJE DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD ZA DRŽAVLJANE TREĆIH ZEMALJA

Poslodavac traži provedbu TESTA TRŽIŠTA RADA od strane HZZ-a
HZZ provodi TEST TRŽIŠTA RADA na način da provjerava stanje u evidenciji nezaposlenih osoba te ukoliko u evidenciji ima osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca za zapošljavanje, HZZ provodi postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada.
HZZ dostavlja poslodavcu OBAVIJEST o rezultatu TESTA TRŽIŠTA RADA najkasnije u roku od 15 dana od dana traženja poslodavca
Ako je test tržišta rada pokazao da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji, poslodavac može zatražiti izdavanje dozvole za boravak i rad, u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa. Državljanin treće zemlje ili poslodavac upućuju zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka ili rada državljana treće zemlje ili prema sjedištu poslodavca. Zahtjevu se prilaže:
ugovor o radu
dokaz o ispunjavanju zahtjeva poslodavaca traženih u testu tržišta rada koji se odnose na razinu obrazovanja, obrazovnu kvalifikaciju, radno iskustvo i sve druge uvjete koje zahtijeva poslodavac
rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije sukladno posebnom propisu ako se radi o zapošljavanju DTZ koji će obavljati reguliranu profesiju prema popisu reguliranih profesija u RH
agencija za privremeno zapošljavanje uz zahtjev za izdavanje dozvole dužna je priložiti i ugovor o ustupanju radnika krajnjem korisniku.
O zahtjevu za izdavanje dozvole MUP odlučuje rješenjem u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

MUP po službenoj dužnosti traži mišljenje HZZ-a. Na temelju pozitivnog mišljenja HZZ-a, MUP može izdati dozvolu državljaninu koji ispunjava uvjete iz članka 59. Zakona o strancima.
HZZ ispituje uvjete za izdavanje pozitivnog mišljenja
HZZ će dostaviti MUP-u pozitivno mišljenje ako su ispunjeni uvjeti i poslodavac:

a) obavlja gospodarsku aktivnost u djelatnosti registriranoj u RH

b) ima podmirene obveze po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi MFIN:

• nema evidentiranog dugovanja po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja

• dokaz o podmirenim obvezama utvrdit će se na temelju potvrde o stanju duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi MFIN - Porezna uprava

c) u zadnjih 6 mjeseci, ima zaposlenog najmanje jednog radnika državljanina RH odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije na neodređeno i puno radno vrijeme na području RH

• iznimno, poslodavac – fizička osoba čiji obrt posluje sezonski mora zapošljavati na području RH najmanje jednog radnika državljanina RH odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije u prethodnoj sezoni

• poslodavac - fizička osoba ubraja se u broj zaposlenih

d) nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranje

• na zahtjev HZZ-a Ministarstvo pravosuđa i uprave dužno je dostaviti dokaz o ovim činjenicama

e) HZZ-a neće izdati pozitivno mišljenje, ako je broj zaposlenih radnika državljana RH odnosno državljana države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije kod poslodavca manji od 1/4 ukupno zaposlenih.

Ako HZZ uputi pozitivno mišljenje MUP-u, ono izdaje dozvolu za boravak i rad i dostavlja ju poslodavcu i državljaninu treće zemlje
Ako je mišljenje HZZ-a negativno, MUP će rješenjem odbiti zahtjev.

Novim Zakonom o strancima promijenjeni su i uvjeti za samozapošljavanje državljana trećih zemalja. Prema novim pravilima, državljaninu treće zemlje koji se samozapošljava u trgovačkom društvu ili obrtu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51%, dozvola za boravak i rad može se izdati ako ispunjava uvjete iz članka 111. Zakona o strancima i:

1. ako je u osnivanje trgovačkog društva ili obrta uložio najmanje 200.000,00 kuna

2. ako su na neodređeno i puno radno vrijeme zaposlena najmanje tri hrvatska državljana, a čija brutoplaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku

3. ako njegova mjesečna brutoplaća iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku, dok državljanin treće zemlje koji se samozapošljava u vlastitom obrtu mora dokazati da iznos ostvaren dohotkom od samostalne djelatnosti iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku.



Tekst novog Zakona o strancima dostupan je ovdje.
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_12_133_2520.html

Pročitajte više » | Napisano 11.01.2021.

Porezna uprava uvažila zahtjev Hrvatske obrtničke komore: prilagođeni rokovi i način podnošenja propisanih izvješća za poduzetnike i računovodstvene servise s područja pogođenih potresom

Porezna uprava uvažila zahtjev Hrvatske obrtničke komore: prilagođeni rokovi i način podnošenja propisanih izvješća za poduzetnike i računovodstvene servise s područja pogođenih potresom

Hrvatska obrtnička komora u svojim je zahtjevima za obrtnike s potresom pogođenih područja tražila propisivanje odgode roka za predaju i nekažnjavanje u slučaju kašnjenja s predajom obrazaca, s obzirom da su stradali i knjigovodstveni servisi. Porezna uprava je uvažila navedeni zahtjev te uputu o podnošenju propisanih izvješća i rokovima prenosimo u cijelosti:


“Poduzetnici i/ili računovodstveni servisi s područja pogođenih potresom koji nisu u mogućnosti pravovremeno ispuniti obveze podnošenja propisanih izvješća Poreznoj upravi po svim osnovama, propisana izvješća mogu podnijeti naknadno tijekom siječnja 2021. godine, nakon ponovne uspostave veze sa sustavom e Porezna ili kada se stvore ostali potrebni preduvjeti, kao primjerice prikupljanje potrebne dokumentacije. U navedenim slučajevima nije potrebno podnositi pojedinačne zahtjeve za povrat u prijašnje stanje. Na knjigovodstvenim karticama poreznih obveznika neće se obračunavati kamate zbog kašnjenja prilikom podnošenja propisanih izvješća (obrazaca) uslijed nastalih okolnosti.


Porezni obveznici koji nisu korisnici sustava ePorezna, a čijim je nadležnim ispostavama Porezne uprave uslijed potresa onemogućen rad, propisana izvješća mogu dostaviti na slijedeće adrese:

porezni obveznici s područja Petrinje i Gline propisana izvješća podnose na adresu Ispostave Petrinja u Gvozdu, Trg dr. Franje Tuđmana 6
porezni obveznici s područja Siska pravovremeno će biti obaviješteni o alternativnoj adresi Ispostave
Pozivamo poduzetnike i računovodstvene servise da, u skladu s mogućnostima, prate objave na stranicama Porezne uprave gdje će se redovito ažurirati informacije o daljnjim načinima i rokovima postupanja ovisno o svim objektivnim okolnostima.”

Pročitajte više » | Napisano 11.01.2021.

Obrtnici „paušalisti“ – prijava dohotka na Obrascu PO-SD i PO-SD-Z

Obrtnici „paušalisti“ – prijava dohotka na Obrascu PO-SD i PO-SD-Z

Obrtnici obveznici paušalnog oporezivanja dohotka krajem svake godine, a najkasnije do 15. siječnja 2021. dužni su predati godišnje izvješće o ostvarenom dohotku u prethodnoj 2020. godini na Obrascu PO-SD.

Ta je obveza propisana Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, članak 7. stavak 4. (Narodne novine 1/2020), čije se odredbe i pripadajući propisani obrasci primjenjuju u poreznim postupcima za 2020. godinu.

Podsjećamo da obrtnik „paušalist“ ne vodi poslovne knjige, osim evidencije o prometu Obrazac KPR, u kojem je obvezan evidentirati sve iznose naplaćene u gotovini i bezgotovinskim putem.

Izvješćem o ostvarenim primicima na Obrascu PO-SD, utvrditi će se je li obveznik ostvario veći ili manji dohodak od utvrđenog u rješenju. Stupanjem na snagu novog Pravilnika, od 1. siječnja 2020. godine, fizičkim osobama koje plaćaju paušalni porez na dohodak ukinulo se izdavanje poreznih rješenja, te se paušalistima uvodi obveza plaćanja predujma poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja na temelju samozaduživanja, a prema podacima iz godišnjeg izvješća koje se podnosi na Obrascu PO-SD. Eventualnu razliku godišnjega paušalnog poreza porezni je obveznik dužan platiti s danom podnošenja izvješća.

Podsjećamo obveznike da se primljene potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta kao i potpore za samozapošljavanje ne evidentiraju u Obrascu PO-SD jer se primljene potpore smatraju neoporezivim primitkom, a ne primitkom od samostalne djelatnosti.

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2020. godini (Nar. nov., br. 6/20.), paušalni porez uplaćuje se na uplatni račun poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak grada / općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu obrtnika, uz oznaku modela uplate HR 68, brojčane oznaka poreza na dohodak koji se utvrđuje paušalno – 1449, te OIB-a fizičke osobe.

Na isti uplatni račun uplaćuje se i razlika manje uplaćenog paušalnog poreza na dohodak za proteklu godinu, a koja je utvrđena prema godišnjem izvješću koje se podnosi na Obrascu PO-SD. Obrtnici su razliku godišnjega paušalnog poreza obvezni uplatiti s danom podnošenja izvješća, a najkasnije do 15. siječnja 2021. godine za 2020. godinu.

Ove se godine izvješća prvi put podnose na novim obrascima PO-SD i PO-SD-Z.

Novina je podnošenje Obrasca PO-SD-Z kod paušalista koji obavljaju zajedničku djelatnost obrta. Prema čl. 8. st. 1. Pravilnika, nositelj zajedničke djelatnosti koji porez na dohodak od zajedničke djelatnosti utvrđuje u paušalnoj svoti, obvezan je najkasnije 15 dana nakon isteka kalendarske godine podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave Izvješće nositelja o paušalnom dohotku od zajedničke samostalne djelatnosti i supoduzetnicima u zajedničkoj djelatnosti na novom obrascu PO-SD-Z. Obrazac PO-SD-Z se prvi put dostavlja za 2020. godinu najkasnije do 15. siječnja, a popunjava ga samo imenovani nositelj zajedničke djelatnosti. Nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je dostaviti Poreznoj upravi Obrazac PO-SD-Z, dok su oba porezna obveznika – nositelj zajedničke djelatnosti i supoduzetnik – obvezni podnijeti i Obrazac PO-SD. U Obrascu PO-SD nositelj i supoduzetnik iskazat će svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku 2021. godine.

Obrazac PO-SD i Obrazac PO-SD-Z moguće je preuzeti ispod ove obavijesti.

Pročitajte više » | Napisano 11.01.2021.