Zakoni i propisi
- GRADITELJSTVO
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (pročišćeni tekst)
- Zakon o arhitektonskim i inžinjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08)
- Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje(2015)
- Zakon o gradnji
- PRIJEVOZ
- Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (pročišćeni tekst)
- Promjene zakona o prijevozu u cestovnom prometu (124/09)
- Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje (NN 104/05)
- Pravilnik o raspodjeli dozvola za međunarodni prijevoz (NN 120/05)
- Promjene pravilnika o raspodjeli dozvola za međunarodni promet (NN 102/07)
Izdvojene novosti
Reakcija HOK-a: Paušalni obrtnici nisu porezna oaza, nego ljudi koji svojim radom stvaraju vrijednost
Hrvatska obrtnička komora odbacuje tvrdnje koje su se pojavile u javnom prostoru kojima se paušalni obrtnici pokušavaju prikazati kao „porezna oaza“ te upozorava da se javna rasprava o poreznom sustavu ne smije temeljiti na pojednostavljenim usporedbama, netočnim interpretacijama podataka i stigmatizaciji desetaka tisuća građana koji zakonito posluju.
„Iza svakog paušalnog obrta stoje ljudi koji su odlučili preuzeti poslovni rizik, sami pronaći klijente, sami osigurati prihod za svoju obitelj i uredno podmirivati svoje porezne obveze uz neizvjesnost bolovanja, godišnjeg odmora i drugih prava, a paušalni način poslovanja većini je i poticaj da krenu u poduzetničke vode. Uz sve izazove s kojima se obrtnik susreće smatramo da je duboko nepravedno etiketirati baš obrtnike kao one koji narušavaju tržišnu utakmicu i uživaju u poreznoj oazi“, izjavio je Dalibor Kratohvil, predsjednik HOK-a.
Posebno zabrinjava što se u raspravi o paušalnim obrtima koriste podaci koji stvaraju pogrešan dojam o stvarnom stanju. Podatak da je broj obrta porastao s 90.968 na više od 133 tisuće u posljednjih pet godina odnosi se na ukupan broj registriranih obrta u Hrvatskoj, a ne na broj paušalnih obrta, kako navodi HUP u svojoj tjednoj analizi. Takvo poistovjećivanje različitih kategorija stvara pogrešan zaključak da je rast obrtništva posljedica navodnih poreznih privilegija, umjesto činjenice da se sve više građana odlučuje na samozapošljavanje i poduzetništvo.
Hrvatski obrtnici posluju u skladu sa zakonima Republike Hrvatske. Ne koriste offshore strukture, ne premještaju dobit u inozemstvo i ne koriste složene modele poreznog planiranja. Oni izdaju i fiskaliziraju račune, plaćaju poreze i doprinose, zapošljavaju druge te svakodnevno stvaraju novu vrijednost za gospodarstvo. Stoga je neprihvatljivo da ih se u javnom prostoru prikazuje kao problem koji treba rješavati.
Jednako je problematično i nepravedno uspoređivati porezno opterećenje zaposlenika i obrtnika bez uzimanja u obzir poslovnog rizika. Obrtnik nema zajamčenu plaću, nema sigurnost radnog mjesta, nema plaćeni godišnji odmor ni niz drugih prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Svaki mjesec mora sam osigurati primitak dovoljan za podmirenje svih obveza, bez ikakvog jamstva da će posao sutra postojati. Obrti nisu uzrok narušavanja tržišnog natjecanja. Riječ je pretežito o malim poduzetnicima koji vlastitim radom ostvaruju primitke, a ne o subjektima koji imaju tržišnu snagu za stvaranje značajnih poremećaja na tržištu. Problemi narušavanja tržišnog natjecanja nastaju prije svega kada veći poslovni subjekti koriste različite pravne oblike radi porezne optimizacije, a ne zbog djelovanja malih obrtnika koji svojim radom stvaraju vlastiti primitak i snose puni poduzetnički rizik.
Hrvatska obrtnička komora smatra da porezni sustav mora biti pravedan i održiv, ali i da ne smije kažnjavati one koji rade, stvaraju i razvijaju svoje poslovanje. Posebno zabrinjavaju prijedlozi koji bi dodatno opteretili upravo one obrtnike koji su uspjeli razviti stabilno poslovanje i povećati svoje primitke. Takve mjere ne bi pogodile „porezne oaze“, nego ljude koji svojim radom pune državni proračun i doprinose gospodarskom rastu ali i sudjeluju u izvoznoj bilanci.
Umjesto etiketiranja obrtnika, Hrvatskoj je potrebna ozbiljna i argumentirana rasprava o tome kako potaknuti poduzetništvo, samozapošljavanje i rast gospodarstva te pad inflacije. Hrvatska obrtnička komora poziva sve sudionike javne rasprave da koriste točne podatke i da se suzdrže od kvalifikacija koje neopravdano dovode u pitanje zakonitost i legitimnost poslovanja desetaka tisuća hrvatskih obrtnika.
Paušalni obrtnici nisu porezna oaza. Oni su obrtnici, poduzetnici, majstori, kreativci, stvaratelji svojim rukama. Da, i informatičari i prijevoznici, frizeri, poslovni savjetnici, dizajneri, groomeri, ugostitelji i brojni drugi građani koji vlastitim radom i trudom stvaraju vrijednost za lokalnu zajednicu i gospodarstvo u cjelini. Upravo zato zaslužuju poštovanje i ozbiljnu raspravu temeljenu na činjenicama, a ne etikete koje ih neopravdano prikazuju kao problem hrvatskog poreznog sustava.
Vezano za predstavljen paket antiinflacijskih mjera predstavnici HOK-a su na sastanku u Ministarstvu financija istaknuli kako razumiju potrebu očuvanja životnog standarda građana, smanjenja inflacijskih pritisaka i osiguravanja dugoročne održivosti javnih financija. Međutim, upozorili su kako povećanje poreza i doprinosa za obrtnike ne predstavlja učinkovitu antiinflacijsku mjeru te da se održivost javnih financija ne bi trebala graditi dodatnim opterećivanjem onih koji su odabrali paušalni oblik oporezivanja, posluju legalno i uredno podmiruju svoje obveze.
Komora je predstavila prijedlog prema kojem bi se zadržao postojeći sustav doprinosa za sve paušalne obrtnike. Po pitanju povećanja oporezivanja HOK traži da svi razredi primitaka do 40.000 ostanu po dosadašnjem modelu dok bi se eventualne porezne korekcije razmatrale isključivo u zadnja dva razreda i to najviše do 33%, a ne kako je najavljeno 267%. Takav model omogućio bi dodatne prihode državnom proračunu, a pritom sačuvao konkurentnost i održivost najvećeg dijela hrvatskih obrta te nastavio poticati samozapošljavanje i poduzetničku aktivnost.
Pročitajte više » | Napisano 26.06.2026.
Važna obavijest za ugostitelje vezana uz prijavu promjene radnog vremena
Temeljem zahtjeva Hrvatske obrtničke komore, Porezna uprava odobrila je izuzeće prijave promjene radnog vremena na dane održavanja svih utakmica Svjetskog prvenstva 2026. u kojima sudjeluje hrvatska reprezentacija.
Svi ugostitelji mogu raditi produženo bez promjene radnog vremena poslovnog prostora u sustavu e-porezna ako su zadovoljeni ovi uvjeti:
vaša jedinica lokalne samouprave donijela je Odluku/Suglasnost o produženom radnom vremenu za vrijeme trajanja Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.
igra hrvatska nogometna reprezentacija
Više informacija dostupno je na poveznici: https://porezna-uprava.gov.hr/hr/iznimka-od-prijave-radnog-vremena-u-sustav-za-fiskalizaciju/8739
Foto: Magnific.com
Pročitajte više » | Napisano 24.06.2026.
Ne postoji obveza isticanja nove verzije naljepnice „Bez računa se ne računa!“
Povodom informacija koje su se posljednjih dana pojavile na društvenim mrežama o navodnoj obvezi nabave i isticanja nove verzije naljepnice „Bez računa se ne računa!“, obavještavamo obrtnike da takva obveza ne postoji.
Naime, sukladno članku 25. Zakona o fiskalizaciji, obveznici fiskalizacije dužni su u zatvorenom poslovnom prostoru, na svakom elektroničkom uređaju za izdavanje računa ili na drugom vidnom mjestu, istaknuti obavijest o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži račun.
Istodobno, člankom 43. Pravilnika o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji propisano je da obveznici fiskalizacije koji već imaju istaknutu obavijest sukladno članku 25. Zakona, u obliku propisanom ranijim Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom, mogu i dalje koristiti postojeću obavijest.
Stoga nema potrebe za nabavom ili zamjenom postojećih naljepnica, pod uvjetom da je obavijest već istaknuta u skladu s važećim propisima.
Foto: Magnific.com
Pročitajte više » | Napisano 24.06.2026.
Ugostitelje značajne obveze iz Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu očekuju od 2027. godine
Hrvatska obrtnička komora (HOK) zatražila je od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije službeno pojašnjenje primjene Uredbe (EU) 2025/40 o ambalaži i ambalažnom otpadu te njezina utjecaja na ugostiteljski sektor, nakon brojnih upita obrtnika i različitih interpretacija koje su se u posljednje vrijeme pojavile u javnosti.
„Hrvatska obrtnička komora podržava ciljeve smanjenja otpada i odgovornijeg korištenja resursa, no istodobno je važno voditi računa o tome da svaka nova obveza za ugostitelje znači i dodatne organizacijske, administrativne i financijske izazove. Upravo zato zatražili smo službeno tumačenje Ministarstva kako bismo našim članovima na vrijeme pružili jasne i točne informacije te otklonili nedoumice koje su se pojavile u javnosti. Naš je cilj da ugostitelji budu pravodobno upoznati sa svim promjenama, da imaju dovoljno vremena za prilagodbu te da se nove obveze provode na način koji neće ugroziti održivost njihova poslovanja. HOK će i dalje aktivno pratiti provedbu Uredbe te zastupati interese ugostitelja i svih ostalih obrtnika u dijalogu s nadležnim institucijama“, poručio je Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
Podaci Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije pokazuju da je tijekom 2023. godine na hrvatsko tržište stavljeno više od 320 tisuća tona ambalaže, odnosno oko 83 kilograma po stanovniku. Najzastupljeniji materijali bili su papir i karton (35%), staklo (27%) te plastika (22%). Ugostiteljski objekti svakodnevno koriste velike količine ambalaže za posluživanje hrane i pića, posebno u segmentu dostave i prodaje za van, zbog čega upravo ovaj sektor može dati značajan doprinos smanjenju nastanka otpada i povećanju uporabe višekratnih rješenja.
Iako je Uredba stupila na snagu 11. veljače 2025. godine, njezina se primjena uvodi postupno od 12. kolovoza 2026. godine, pri čemu se obveze koje se odnose na ugostiteljski sektor primjenjuju kroz više prijelaznih razdoblja tijekom narednih godina.
Prema službenom tumačenju Ministarstva, za ugostitelje su posebno važna tri područja koja Uredba uređuje:
Od 12. veljače 2027. godine - obveza omogućavanja ponovnog punjenja za hranu i napitke, odnosno korištenja vlastitih spremnika (take-away)
Od 12. veljače 2028. godine - obveza ponude ponovne uporabe u sektoru hrane i napitaka
Od 1. siječnja 2030. godine - ograničenje uporabe određenih formata jednokratne ambalaže
Sve detaljnije informacije o svakoj od ovih obaveza možete pronaći na web stranici Hrvatske obrtničke komore https://www.hok.hr/aktualno/sluzbeno-tumacenje-uredbe-202540-za-ugostiteljski-sektor
Europska komisija je objavila smjernice u kojima se navode primjeri formata ambalaže, izuzeća i tumačenja dijelova Uredbe, a koje će svakako pomoći ugostiteljima u prilagodbi na nove uvjete i propise. Smjernice za Uredbu (EU) 2025/40 o ambalaži i ambalažnom otpadu možete pročitati na EUR-Lex - C(2026)3702 - EN - EUR-Lex
Pravovremeno informiranje ugostitelja od iznimne je važnosti kako bi mogli kvalitetno planirati buduća ulaganja i prilagoditi poslovanje novim zahtjevima.
Hrvatska obrtnička komora poziva ugostitelje da se na vrijeme upoznaju s novim pravilima te razmotre modele poslovanja koji uključuju ponovno uporabljivu ambalažu i sustave ponovne uporabe. Pravodobna prilagodba omogućit će lakše ispunjavanje budućih regulatornih zahtjeva, ali i dodatno pozicionirati ugostiteljski sektor kao važnog partnera u provedbi zelene tranzicije i kružnog gospodarstva.
Pročitajte više » | Napisano 23.06.2026.
Službeno tumačenje Uredbe 2025/40 za ugostiteljski sektor
Uredba (EU) 2025/40 o ambalaži i ambalažnom otpadu stupila je na snagu 11. veljače 2025. godine. Iako je na snazi, njezina primjena provodit će se postupno od 12. kolovoza 2026. g.
Hrvatska obrtnička komora zatražila je od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije službeno tumačenje Uredbe te njen utjecaj na ugostiteljski sektor.
Tumačenje prenosimo u cijelosti:
Uredbom (EU)2025/40 o ambalaži i ambalažnom otpadu (u daljnjem tekstu: Uredba) propisani su posebni zahtjevi koji se odnose na ugostiteljski sektor, osobito u dijelu koji se odnosi na ograničenja uporabe jednokratne ambalaže, obveze ponovne uporabe te zabranu određenih formata ambalaže. U tom smislu ističe se sljedeće:
l. Ograničenja uporabe određenih formata ambalaže:
Sukladno članku 25. stavku 1. Uredbe od 1. siječnja 2030. g. gospodarski subjekti na tržište ne smiju stavljati ambalažu u formatima i u svrhe koji su navedeni u Prilogu V. Uredbe.
Ova zabrana obuhvaća određene vrste jednokratne plastične ambalaže za hranu i napitke koji se pune i konzumiraju u prostorijama ugostiteljskog sektora (npr. podlošci, tanjuri i čaše za jednokratnu uporabu, vrećice, kutije, uključujući pojedinačna pakiranja u ugostiteljstvu), uz iznimku koja se odnosi na objekte u ugostiteljskom sektoru koji nemaju pristup pitkoj vodi.
Zabrana se odnosi i na jednokratnu plastičnu ambalažu za začinske tvari, voćne namaze umake, vrhnje za kavu, šećer i mirodije u ugostiteljskom sektoru osim u sljedećim slučajevima:
(a) ako se ambalaža pruža zajedno s gotovom hranom za ponijeti namijenjenom neposrednoj konzumaciji bez potrebe za daljnjom pripremom;
(b) ako je takva ambalaža potrebna kako bi se osigurala sigurnost i higijena u objektima u kojima postoji medicinska potreba za individualiziranom skrbi, kao što su bolnice, klinike ili domovi za starije i nemoćne osobe.
Do 12. veljače 2027. godine Komisija će uz savjetovanje s državama članicama i Europskom agencijom za sigurnost hrane objaviti smjernice u kojima se detaljnije objašnjava Prilog V., uključujući primjere formata ambalaže unutar područja primjene i sva izuzeća od ograničenja.
2. obveza ponovnog punjenja u sektoru hrane i napitaka za ponijeti (take-away)
Člankom 32. Uredbe propisana je obveza ponovnog punjenja u sektoru hrane i napitaka za ponijeti koja stupa na snagu 12. veljače 2027. godine. Ugostiteljski objekti dužni su omogućiti potrošačima korištenje vlastitih spremnika za hranu i piće za ponijeti pod uvjetima koji nisu nepovoljniji od onih za jednokratnu ambalažu, uz poštovanje higijenskih zahtjeva i odgovarajuće informiranje potrošača.
3. obveza ponude ponovne uporabe u sektoru hrane i napitaka za ponijeti
Prema članku 33. Uredbe od 12. veljače 2028. g. krajnji distributeri koji svoju poslovnu djelatnost obavljaju u ugostiteljskom sektoru i koji na državnom području države članice stavljaju na raspolaganje hladne ili tople napitke ili gotovu hranu u ambalaži za ponijeti potrošačima nude mogućnost da proizvode dobiju u ponovno uporabljivoj ambalaži u okviru sustava za ponovnu uporabu.
Ugostiteljski objekti dužni su potrošačima ponuditi mogućnost kupnje hrane i pića za ponijeti u ponovno uporabljivoj ambalaži pod uvjetima koji nisu nepovoljniji od onih za jednokratnu ambalažu, uz obvezu odgovarajućeg informiranja potrošača.
Zaključno, opća primjena Uredbe stupa na snagu 12. kolovoza 2026. godine, međutim odredbe koje se odnose na ograničenja uporabe jednokratne ambalaže propisana Prilogom V. Uredbe primjenjuju se od 1. siječnja 2030. godine. Obveze ponovnog punjenja u sektoru hrane i napitaka za ponijeti primjenjuje se od 12. veljače 2027., a obveza ponude ponovne uporabe u sektoru hrane i napitaka za ponijeti primjenjuje se od 12. veljače 2028. godine.
Nadalje, članak 29. Uredbe (EU) propisuje da krajnji distributeri koji potrošačima na državnom području države članice na raspolaganje stavljaju alkoholna i bezalkoholna pića u prodajnoj ambalaži osiguravaju da se najmanje 10 % tih proizvoda na raspolaganje stavlja u ponovnoj uporabljivoj ambalaži u okviru sustava za ponovnu uporabu uz povećanje na 40 % do 2040. godine.
Foto: Magnific.com
Pročitajte više » | Napisano 19.06.2026.