OBAVIJEST RIBARIMA OTOKA HVARA

Na službeni mail udruženja, primili smo pismo udruge hrvatskih ribara “Mare Croaticum”, upućeno svim zastupnicima Hrvatskoga sabora, u vezi s IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA koji ide u hitnom postupku. Zbog velikog interesa ribara oko aktualne problematike, pismo, kao i odgovor predsjednika ceha za ribarstvo otoka Hvara, prenosimo u cijelosti.

Pismo udruge profesionalnih ribara MARE CROATICUM:

Poštovani zastupnici Hrvatskog sabora,
Po hitnom postupku usklađuje se Pomorski zakonik prema propisima EU, a izostavljeno je usklađivanje ribarskih plovila na način kao što je u Europskoj zajednici, tj. u našem okruženju.Imali smo u više navrata sastanke u Ministarstvima. Naš problem im je itekako poznat, ali zbog određenih lobija stavlja se problem ribarskih plovila pod tepih ili u ladici da se ne bi o tome raspravljalo.
Problem koji se ne želi na adekvatan način riješit je, usklađivanje ribarskih plovila od 12 do 24m.dužine sa istim karakteristikama ribarskih plovila kao što je u EU, na primjer u Italiji i Sloveniji . To su mala ribarska plovila koja su u EU na drugačiji i jednostavniji način riješeni, a ne umanjujući sigurnost plovila i posade na moru. U Italiji i u Sloveniji ta plovila su registrirana kao brodice. Iz razloga što su ta plovila u RH ribarski brodovi, a plovila sličnih karakteristika u EU ribarske brodice, ulaskom u EU nismo konkurentni, a ni u ravnopravnom položaju u tržnoj utakmici na zajedničkom evropskom tržištu u pogledu troškova, pregledima i zvanjima.
Dovoljno je pogledati vanjsku oznaku na ribarsko plovilo oko 20m dužine u Italiji i u Sloveniji gdje piše broj i grad odnosno luka.(npr.100- CAORLE) što znači- brodica, dok u Hrvatskoj za iste karakteristike ribarskog plovila piše ime broda i luka upisa(npr.SIPAR-PULA) što znači- brod.
Zbog toga što nismo izjednačeni sa ribarskim plovilima kao što je u EU mi podliježemo svim normama, konvencijama kao pomorci koji plove na trgovačkim ili putničkim brodovima.
Zbog toga što u Hrvatskoj imamo RIBARSKI BROD koji nije ribarski brod u EU, moramo imati pomorsku knjižicu koja mora odgovarati svim međunarodnim normama, (STCW)konvencijama kao da plovimo po čitavom svijetu.
Moramo imati sva zvanja po međunarodnoj konvenciji STCW .koje nam donosi velike troškove i probleme oko školovanja( svakih pet godina doškolovanje) u odnosu na talijanske i slovenske ribare koji to nemaju na tim ribarskim plovilima.Pregled takvih ribarskih brodova u Hrvatskoj u odnosu na preglede istih karakteristika ribarskih brodica u EU također nisu izjednačeni.
U Hrvatskoj pregled od strane ovlaštene organizacije vrši se kao na ribarskom brodu u EU, dok se u EU pregled za takva ribarska plovila vrši kao na ribarskim brodicama.
Problem je u našem Pomorskom zakoniku. Promjenom definicije ribarskog broda u brodicu za te kategorije ribarskih plovila u našem Pomorskog zakoniku, riješio bi se automatizmom naš problem kao što je u EU.
Članak 5. Hrvatskog pomorskog zakonika. Definicija broda i brodice:
stavak4) brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina veća od 12 metara, a bruto tonaža veća od 15, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Brod može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski, javni ili znanstvenoistraživački.
Brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, čija je
duljina veća od 2,5 metara ili ukupne snage veće od 5 KW.
Takva definicija za ribarske brodove i ribarske brodice u Evropi ne postoji.
Nekoliko primjera da u praksi nismo usklađeni sa propisima kao što je u EU:
- pomorski zakon Slovenije - ribarski brod je plovilo preko 24 m. dužine.
- ribarsko plovilo iz Slovenije prije je bio brod a sada u Europi je brodica
- u Italiji ribarska plovila preko 12 m. dužine registrirana su kao brodice
- ribarsko plovilo sličnih karakteristika u Italiji i u Sloveniji na prednjoj vanjskoj pramčanoj strani piše broj i luka što znači ribarska brodica, a u Hrvatskoj na prednjoj vanjskoj pramčanoj strani piše samo ime što znači ribarski brod.
- konvencija o radu u ribolovu, 2007god. br.188.- 199. (ILO)-Međunarodna organizacija rada
- konvencija STCW-F(konvencija o standardima za obuku, svjedodžbama i održavanju straže osoblja na ribarskom brodu) koja je stupila na snagu 29.rujna 2012g. (IMO) Međunarodna pomorska organizacija.
Hrvatska je članica Međunarodne organizacije rada i Međunarodne pomorske organizacije,a iz kojeg razloga Hrvatska nije usvojila te dvije konvencije nije nam poznato.
Statistika pomorskih nesreća ribarskih brodova i brodica od 2008 do 06/2012 g
Vezano sa zaključkom sastanka da se ne želi mijenjati status ribarska plovila od 12 do 24 m. jer bi to značilo smanjenje sigurnosti plovila i posade na brodu.(Zapisnik 10.04.2012 zaključak 1.
Prijedlog HRB-a sa sastanka održanog 10/04/2012.kako je potrebno kategorizaciju ribarskih brodova u Republici Hrvatskoj i sustav certifikacije zadržati kakav jest, odnosno ne podržava se izmjene statusa ribarskih plovila od 12 do 24m.duljine u ribarske brodice jer bi to značilo smanjenje sigurnosti plovila i posade na brodu.
Po statistici u Hrvatskoj ukupno ima 4135 ribarskih plovila od toga 3789 ribarske brodice i 346 ribarska brodova.
U četiri i po godine od 45 nesreća ribarskih plovila, 11 nesreća se desilo na ribarskim brodicama, a 34 na ribarskim brodovima. U postocima je 0,3% nesreća ribarskih brodica i 12% nesreća ribarskih brodova. U najvećem dijelu ribarske nesreće dešavaju se na ribarskim brodovima. Pregledi koje vrši HRB-a koji su nam češći, sve obuhvatniji, vezani raznim konvencijama, višestruko skuplji, nego na ribarskim brodicama. Sigurnost tih brodova po toj statistici nam je manja nego da bi bili brodica.
Zbog čega se ribarski brod maksimalno osigura, pregleda sa strane Hrvatskog registra brodova, a tone prodorom vode, na dubini ne manjoj nego na oko 100 m. zaključite sami.
Izjava HRB-a. ne podržava se izmjene statusa ribarskih plovila od 12 do 24m.duljine u ribarske brodice jer bi to značilo smanjenje sigurnosti plovila i posade na brodu.
Pitam Vas poštovani zastupnici, dali je to taj uvjet koji se smatra da smo usklađeni sa propisima kao što je u Europskoj zajednici?
Primjer ribarskog plovila Italije od 20m. dužine:
1.U Italiji ribarsko plovilo od 20 m dužine, registriran kao profesionalni ribolov u blizini obale ( 3) ,područje plovidbe kategorije treće(3) do 20NM. sa određenom dodatnom opremom radi sigurnosti plovidbe može ploviti do 40NM. Takva ribarska plovila do kategorije treće su manja ribarska plovila (navi minori) ili brodice. Sa matrikulom treće kategorije upisani u lučkim kapetanijama, koriste zvanja mornar- motorista i mornara, sa rokom trajanja neograničeno. Dozvola za plovidbu vrijedi tri godine. Prepoznaju se po broju i imenu.
2.Veća ribarska plovila (navi magiori) ili brodovi registrirani za ribolov Oceanom i Mediteranom (1-2), kategorije plovidbe prve i druge(1-2),
Koriste zvanja pomoraca STCW- konvencije, sa matrikulom prve kategorije( kao što Hrvatska koristi u nacionalnoj plovidbi) gdje su upisani u Ministarstvo pomorstva. npr. ( zapovjednici, časnici i upravitelja stroja na ribarskom brodu) Prepoznaju se po imenu.
Oprema radi sigurnosti plovidbe, i posade ovisno o području plovidbe, koristi se:
Područje plovidbe od1NM do 3NM.,do 6NM, do 12NM, do 20NM, do 40NM plovidba Mediteranom , plovidba Oceanom.
Svi ribarski brodovi preko 24m. koriste direktivu 97/70,kao i ostale direktive ovisno o dužini ribarskog plovila.
3.U Hrvatskoj ribarsko plovilo od 20m dužine je brod, koje ima sve obaveze kao veći ribarski brod u EU, dok je u EU takvo ribarsko plovilo od 20m kategorizirano kao manje ribarsko plovilo ili brodica. Umjesto da isti i u Hrvatskoj bude kategorizirano kao manje ribarsko plovilo ili brodica kao što je u našem okruženju u Italiji i Sloveniji, što bi donijelo manje problema sa pomorskim knjižicama, STCW konvencijama, zvanja i manjim troškovima, a bili bi i konkurentniji u Evropskom tržištu.
Ako pogledamo Italiju kao jedna od najjačih ribarskih flota u EU, a i Sloveniju vidimo da se Hrvatska ribarska plovila nisu u praksi uskladila sa propisima EU.
Problem bi se riješio na način:
1.Da se vrste pregleda po veličini ribarskih plovila preko 12 metara baždarske dužine izjednače kao sa pregledima na Jadranskom moru, kao što je u Italiji i u Sloveniji.
2.Da cijena tih pregleda bude izjednačena kao u Italiji i u Sloveniji. Pregled tih ribarskih plovila da se vrši svake 3 godine kao u Italiji sa troškom od oko 500 eura ili svake dvije kao u Sloveniji sa troškom od oko 350 eura., a opremu kao npr. splavi i ostalo neka pregled vrši kapetanija.
3.Da se izjednače dozvole i zvanja na ribarskim plovilima od 12 do 24 metara baždarske dužine kao što je u Italiji i u Sloveniji.( da se za te kategorije ribarskih plovila ne primjenjuje STCW konvencija) Ukinuti pomorsku knjižicu po STCW konvenciji, a kao zvanje posade, mornar-motorista + mornar.
4. Da se članak 5. stavak 4. našeg Pomorskog zakonika uskladi sa propisima za ribarska plovila kao što je u EU. Da se za ta ribarska plovila sa vanjske strane pramca stavi broj i luka, a onda ime kao u Italiji i u Sloveniji. Na taj bi se način uskladili sa EU propisima i na isti način vidljivo je da u Hrvatskoj, Italiji ili u Sloveniji koja je razlika između ribarskog broda i brodice.
Poštovani zastupnici Hrvatskog sabora, tražimo od Vas da poduzmite sve što je u Vašoj moći da se uskladimo sa EU propisima, da ulaskom u Evropsku zajednicu budemo ravnopravni u zajedničko evropsko tržište, sa troškovima, pregledima i zvanjima.
Da se u izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika koji ide u hitnom postupku stavi obređeni članak za ribarska plovila od 12 m do 24 m dužine, tj. da ta ribarska plovila budu kategorizirana kao ribarske brodice kao što je u propisima Evropske zajednice.


Stav i odgovor predsjednika ceha za ribarstvo otoka Hvara – Frane Bibića:

Ribari otoka Hvara podržavaju inicijativu udruge prof.ribara „Mare Croaticum“ za izmjenu pomorskog zakonika po kojem bi ribarski brod bio duži od 12 m,ribarska brodica bi bila dužine do 12 m.
Predlažemo kao naši kolege iz Istre,a što važi za Italiju i Sloveniju a one su u EU da:
-ribarski brod bude duži od 24 m
-ribarska brodica bude dužine do 24 m
Podržavamo i sve druge korisne prijedloge vezane uz ovu problematiku koje bi nam smanjile troškove poslovanja i pojednostavnile rad,a koje se već primjenjuju u EU (npr. Italija,Slovenija i dr.).
Od strane naših pregovarača prema EU nemamo gotovo nikakvih informacija a ono što dobijemo uvijek je sa nekom rezervom, npr.Vidjet ćemo hoće li to moći tako, pa se stiče krivi dojam da sve loše što nam se događa je zbog ulaska u EU.
Na ovom primjeru u vezi brodova pokazuje se da to nije istina ,jer Talijani i Slovenci su u EU.
Tražimo već godinama ,kako od bivše tako i od današnje vlasti veću informiranost i uključivanje ribara u donošenje svih zakona i dr. propisa,uključivanje udruga u rad pregovarača i tvoraca zakona kao i drukčiji rad Ceha za ribarstvo.
Ovo je samo jedan problem,a da ne govorimo o planovima upravljanja,pripremi zakona i pravilnika o kojima se jako malo zna ili gotovo ništa.
Samo izražavanje suprotnih stavova obično se ne uvažava,pa ljudi sve više gube volju za sve,a pogotovo za pisanjem primjedbi,što kumulira nezadovoljstvo.
Stoga podržavamo ovaj kao i svaki drugi prijedlog koji će zaštititi hrvatske ribare.


Također prilažemo link na zajedničko stajalište Europske unije, poglavlje 13: Ribarstvo, kako bi ga svi zainteresirani još jednom mogli proučiti.

http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/ZSEUHR/13.pdf

« Povratak na novosti | Napisano 26.03.2013.