588. plenarna sjednica Europskog ekonomskog i socijalnog odbora (EESC)

SAŽETAK AGENDE

Glasovi mladih za EU izbore ( Youth voices for EU choices) – 30. 5. 2024.
Strategija obrane EU - 30. 5. 2024.
Budućnost kohezijske politike – 31. 5. 2024.
Nema mjesta za mržnju: Europa ujedinjena protiv mržnje – 31. 5. 2024.
Lekcije naučene iz proširenja EU 2004. za sutrašnju Europu – 31. 5. 2024.
USVOJENE ODLUKE KOJE SE TIČU POSLODAVACA

Sva mišljenja su u tijeku (all opinions are ongoing)

Prijedlog za uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog programa za obrambenu industriju i okvir mjera za osiguranje pravovremene dostupnosti i opskrbe obrambenim proizvodima
Europski program za obrambenu industriju koji će jačati konkurentnost i odgovornost europske industrije te potaknuti suradnju s Ukrajinom kako bi se odgovorilo na izazove obrane i modernizacije
Ova Uredba uspostavlja proračun i utvrđuje niz mjera usmjerenih na podršku spremnosti obrambene industrije Unije i njezinih država članica putem jačanja konkurentnosti, reagiranja i sposobnosti Europske obrambene tehnološke i industrijske baze (EDTIB) radi osiguranja pravovremene dostupnosti i opskrbe obrambenim proizvodima te pridonosi obnovi, rekonstrukciji i modernizaciji Ukrajinske obrambene tehnološke i industrijske baze (Ukrajinska DTIB)
Osnivanje Europskog programa obrambene industrije („Program“), koji obuhvaća mjere za jačanje konkurentnosti, odzivnosti i sposobnosti EDTIB-a, uključujući osnivanje fonda za ubrzanje transformacije lanca opskrbe obrane („FAST“)
Uspostava programa suradnje s Ukrajinom s ciljem obnove, rekonstrukcije i modernizacije Ukrajinske obrambene tehnološke i industrijske baze („Instrument podrške Ukrajini“)
Pravni okvir za uspostavu Strukture za europski program naoružanja („SEAP“) kao što je određeno u Poglavlju III.
Pravni okvir koji osigurava sigurnost opskrbe, uklanja prepreke i uska grla te podržava proizvodnju obrambenih proizvoda kako je određeno u Poglavlju IV.
Uspostava Odbora za spremnost obrambene industrije kako je određeno u Poglavlju V
Industrija proizvodnje bespilotnih letjelica: studija slučaja za procjenu ishoda u strateškom sektoru različitih politika koje su na snazi radi jačanja europske strateške autonomije
Povezivanje europske strategije za dronove s europskom strategijom za obrambenu industriju i integracija europske obrambene tehnološke i industrijske baze ključni su za neovisnost Europe
Razvoji na bojištima, kao što je Ukrajina, pokazuju da dronovi mogu igrati ključnu ulogu zahvaljujući optimalnoj i strukturiranoj integraciji njihovih komponenti, softvera i potpornih mreža
EESC i dalje zagovara poboljšanu suradnju i inovacije te korištenje zakonodavstva poput Zakona o umjetnoj inteligenciji i Zakona o čipovima radi jačanja strateške autonomije i podrške nacionalnoj sigurnosti i ekonomskom rastu
Potreba za mix vojnog i civilnog istraživanja će rasti s unaprijeđenjem dronova (autmoatizacija, strojno učenje, umjetna inteligencija)
Potrebno je pažljivo razmotriti financijsku podršku potencijalnim ulaganjima u proizvodnju dronova i integraciju lanaca opskrbe i vrijednosti
EESC ističe da posebno europsko tržište dronova obiluje malim i srednjim poduzećima koja žude za sigurnošću kontinuiranog javnog nabavljanja i specifičnih financijskih shema prilagođenih podršci istraživanju i razvoju. Veća fleksibilnost u politici konkurencije trebala bi pomoći proširenju pristupa programima državne pomoći.
Konkretna strategija treba uzeti u obzir nedavne napretke i potrebe u području civilne zaštite, zdrastvene skrbi, utjecaja klimatskih promjena I konkurentnosti u sektorima poljoprivrede, prijevoza i logistike
Potpora incijativama javnih i privatnih dionika na središnjoj i regionalnoj razini usmjerena na razvoj obuke i obrazovanja za korištenje dronova te stvaranje kulture odgovornog i sigurnog korištenja dronova i njihovih usluga ključna je za poboljšanje povjerenja i svijesti javnosti
Industrijski i tehnološki pristupi i najbolje prakse podržavajući “water resilient” društvo (Istražno mišljenje zatraženo od Europske komisije)
Potrebna je samostalna strategija i akcijski plan za vodu kako bi se osigurala otpornost, sigurnost i održivost vode. Ovo zahtijeva pravilnu provedbu Europskog plavog sporazuma u budućnosti, koji će nadopuniti Europski zeleni sporazum. Ova strategija trebala bi se fokusirati na izazove s kojima se industrija suočava u vezi s vodom
Industrijski pristupi i najbolje prakse podržavaju društvo prilagođeno vodi. To uključuje smanjenje, ponovnu uporabu i recikliranje vode te uvođenje vodno učinkovitih tehnologija. Ovo se odnosi na smanjenje zagađenja vode, povećanje skladištenja vode i uvođenje vodno učinkovitih tehnologija
Implementacija Europskog plavog sporazuma u industrijskom sektoru zahtijeva višegodišnje i višefondno financiranje, uključujući javne i privatne fondove. Ovo uključuje podršku istraživanju, usvajanju tehnologija i mjerama za osiguranje pristupa visokokvalitetnoj i pristupačnoj vodi i sanitaciji
Potrebno je promovirati sektor vodno učinkovitih tehnologija kroz mapiranje postojećih tehnologija, razvoj prijelaznog puta za razvoj čistih i vodno učinkovitih tehnologija te financiranje istraživanja i usvajanja vodno učinkovitih tehnologija
Uvođenje Europskog plavog tranzicijskog fonda u industrijskom sektoru zahtijeva višegodišnje i višefondno financiranje te blisku koordinaciju između Europske komisije, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Ovo bi trebalo uključivati i sektorske i regionalne pristupe te posebne alokacije za vodno intenzivne sektore
Europska obrambena industrijska strategija
EESC vjeruje da je osiguravanje spremnosti i odzivnosti Europske obrambene tehnološke i industrijske baze (EDTIB) ključna stup obrambene spremnosti Europe, budući da je EDTIB domaći pouzdani dobavljač najmodernije opreme, softvera i usluga koje naše oružane snage trebaju ispuniti svoju misiju
Posebno stavlja naglasak na potrebu povećanja europskih izvora za europske potrebe. U tom smislu, povećanje, konsolidacija i usmjeravanje europske potražnje prema EDTIB-u jednako je važno kao i povećanje kapaciteta EDTIB-a za zadovoljavanje takve potražnje
EESC stavlja naglasak na sigurnosti opskrbe, koja je temeljna za spremnost europske obrane, trenutačno narušena pretjeranim oslanjanjem na neeuropske dobavljače i odsustvom europskog razine upravljačkog mehanizma za vrijeme krize. Također primjećuje da predloženi režim sigurnosti opskrbe uključuje nekoliko zanimljivih elemenata, ali se njegova primjena može pokazati problematičnom zbog složenosti lanaca opskrbe i potencijalne osjetljivosti i klasifikacije informacija potrebnih za kartiranje i praćenje
EESC naglašava važnost korištenja partnerstava s prijateljskim zemljama s zajedničkim vrijednostima radi ostvarivanja ciljeva strategije. Ukrajinsko sudjelovanje u EU programima europske obrambene industrije, kao i jačanje veza između EDTIB-a i ukrajinskog DTIB-a, stvorit će važne strateške koristi za obje strane. Poboljšana koordinacija s NATO-om o temama od međusobnog interesa također bi bila korisna, pod uvjetom da se u potpunosti poštuju sigurnosni interesi svih članica EU-a
EU Climate target for 2040
EESC bilježi da klimatski ciljevi zahtijevaju neviđenu razinu investicija u dekarbonizaciju. Ovo se temelji, između ostalog, na predvidljivosti i dosljednosti regulatornog okruženja, učinkovitom istraživanju, razvoju i inovacijama, bržem izdavanju dozvola, pristupu financiranju i dostupnosti kvalificirane radne snage te ukupnoj izvedbi europskog gospodarstva. Cilj za 2040. trebao bi biti povezan s ciljem izgradnje snažnog gospodarstva kroz tranziciju, povećanje europske energetske sigurnosti i osiguranje visokokvalitetnih radnih mjesta. Da bi proširila globalni utjecaj europske čiste tranzicije i iskoristila prednosti vodstva u području klime, EESC poziva Komisiju da prati i postavlja ciljeve za rast izvoza europskih proizvoda i usluga iz područja čistih tehnologija.
EESC bilježi da klimatski ciljevi EU-a zahtijevaju neviđenu razinu investicija u dekarbonizaciju postojećih industrijskih procesa i prometa, investicija u proizvodnju neto nula tehnologija i materijala te investicija u čistu opskrbu energijom i toplinom kako bi se omogućila prva. To se temelji, između ostalog, na predvidljivosti i dosljednosti regulatornog okruženja, bržem izdavanju dozvola, pristupu financiranju, posebno fokusiranom na SMEs, i dostupnosti kvalificirane radne snage. Ambiciozan cilj za 2040. godinu zahtijevat će prethodno uvođenje godišnjih investicija u dekarbonizaciju, procijenjenih na do 710 milijardi eura godišnje od 2030. do 2040. godine. To će trebati financirati uglavnom mobiliziranjem privatnih financija i od strane država članica. uloga EU-ovih fondova u ispunjavanju potražnje trebala bi se razmotriti u pripremi sljedećeg Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)
Kohezijska politika i širenje Europske Unije
Odjeljak 3.1 - adekvatno financiranje za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u zemljama članicama Europske Unije à ovo može indirektno utjecati na mala i srednja poduzeća jer se ona često oslanjaju na podršku tih organizacija za obuku i mogućnosti umrežavanja
Odjeljak 3.2 - fer konkurencija i usklađenost s pravnim stečevinama EU za pristup unutarnjem tržištu à jednaka pravila igre i pošteni tržišni uvjeti za poslovanje à odlično utječe na socijalnu i teritorijalnu koheziju
Plan Europske unije za borbu protiv raka: Pokretačke snage za sigurnost opskrbe medicinskim radioizotopima
Kompleksni lanac opskrbe uključen u proizvodnju, transport i skladištenje radioizotopa pruža prilike za MSP-ove specijalizirane za logistiku, transport i upravljanje lancem opskrbe. Ove tvrtke mogu ponuditi inovativna rješenja za optimizaciju procesa, osigurati učinkovitu dostavu i riješiti regulatorne prepreke, kako je navedeno u točkama 1.6, 1.7 i 2.4 Mišljenja
Naglasak na prioritetnom europskom financiranju istraživanja, razvoja i inovacija u nuklearnoj medicini, kao što je spomenuto u točki 1.10, pruža prilike za MSP-ove koji se bave istraživanjem i razvojem tehnologije. Oni potencijalno mogu pristupiti financiranju putem programa poput Horizont Europe kako bi potaknuli inovacije u ovom području
potreba za povećanjem broja znanstvenika i medicinskog osoblja sa specijalizacijom u nuklearnoj znanosti, kao što je spomenuto u točki 3.12, pruža prilike za MSP-ove uključene u obrazovanje i obuku. Oni mogu ponuditi specijalizirane obrazovne programe ili tečajeve kako bi razvili vještine u nuklearnoj medicini i srodnim područjima.
Fokus na inovativne tretmane raka s radionuklidima i nastajuće tretmane u preciznoj medicini, kao što je spomenuto u točki 2.3 i 3.6, pruža prilike za MSP-ove uključene u inovacije u zdravstvu
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija prema ambicioznom industrijskom upravljanju ugljikom za EU
Zahtjevi zelene i digitalne tranzicije (uključujući i socijalnu dimenziju) zahtijevaju hitnije poduzimanje mjera à europska industrija i politika sada trebaju kombinirati inovacije, performanse i konkurentnost s održivošću
Kombinacija konkurentne industrije s održivošću zahtjeva obrazovane ljudske resurse, uz snažne smjernice i saveze (radnici, tvrtke, socijalni partneri, …) à potreba za nastavak ulaganja u prekvalifikaciju i usavršavanje radne snage s dvostrukim ciljevima: povećati atraktivnost karijere u industriji i zatim kombinirati to sa održivim znanjem
EU mora poticati i promicati projekte istraživanja i razvoja o tehnologijama za hvatanje, korištenje i skladištenje ugljika usmjerenih na industriju s ciljem da ih učini isplativijima
Potreba prilagodbe strategija upravljanja ugljikom specifičnim industrijskim sektorima à potrebna suradnja i partnerska strategija kako bi se potaknula suradnja između istraživačkih institucija, akademske zajednice i drugih javnih i privatnih organizacija radi korištenja stručnosti i resursa
Stvaranje novih radnih mjesta u tehnologijama CCS/CCU (carbon capture and storage/carbon capture and utilisation) zahtijevat će odgovarajuću obuku putem strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te usavršavanja radnika kao i nacionale sheme obuke
Za provedbu projekata CCS/CCU, svi dionici moraju biti uključeni rano u proces à to je ključna stavka za javno prihvaćanje; bit će potrebno okupiti političare na lokalnoj i nacionalnoj razini s tvrtkama i društvenim akterima poput sindikata, ekoloških nevladinih organizacija i predstavnika lokalnih zajednica kako bi se uključili u transparentan dijalog o ulozima i prednostima projekta CCS/CCU
Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/38/EZ u pogledu osnivanja i funkcioniranja europskih radničkih vijeća i djelotvorne provedbe prava na transnacionalno obavješćivanje i savjetovanje [COM(2024) 14 final – 2024/0006 (COD)]
Definicija vladajućeg poduzeća (poduzeća koja prodaju robu ili pružaju usluge putem franšize ili licenciranja bit će uključena u Direktivu) à ovo proširenje omogućuje da više poduzeća, uključujući one s franšiznim modelima, budu pokrivena pravilima o radničkim vijećima
Prijedlog ima za cilj unaprijediti prekogranično obavješćivanje radnika, povećati konkurentnost poduzeća te poboljšati donošenje odluka kroz jačanje povjerenja između uprave i radnika
Radnička vijeća imaju važnu ulogu u kontekstu digitalne i zelene tranzicije à ESGO priznaje doprinos radničkih vijeća dugoročnim gospodarskim, socijalnim I okolišnim ciljevima poduzeća
Cilj je ujednačiti različite nacionale zakone o prenoštenju Direktiva
EGSO podržava pravo radnika na obavješćivanje i savjetovanje, naglašavajući da europska radnička vijeća nisu pregovaračka tijela, već služe za transnacionalno obavješćivanje i savjetovanje
EGSO podržava povećanje broja poduzeća uključenih u Direktivu, što će povećati broj radničkih vijeća u različitim sektorima.
Prijedlog za Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti životinja tijekom prijevoza i povezanih operacija, koji mijenja Uredbu Vijeća (EZ) br. 1255/97 i stavlja izvan snage Uredbu Vijeća (EZ) br. 1/2005 (COM(2023) 770 final – 2023/0448 (COD))
1.2. Prepoznavanje rizika za dobrobit životinja tijekom prijevoza, potvrđenih znanstvenim istraživanjima
1.3. Upozorenje da propisi za europske proizvođače moraju biti prihvatljivi i u bilateralnim trgovinskim sporazumima
1.4. Potreba za prilagodbom zakonodavstva različitim okolnostima u državama članicama
1.5. Poziv Komisiji da ne prebaci troškove novih propisa na dionike u sektoru i osigura izvore financiranja
1.8. Zahtjev Komisiji da uzme u obzir utjecaj novih propisa na opskrbne lance
1.10. Stav da bi nove tehničke specifikacije mogle dovesti do zatvaranja mnogih farmi stoke
1.11. Briga zbog zabrane dugih cestovnih putovanja za mlade životinje i njenog utjecaja na uvoz rasnih životinja
PRIJEDLOZI IZMJENA ZAKONSKOG PRIJEDLOGA EUROPSKE KOMISIJE
Izmjena 1 povezana s preporukom 1.1 (Članak 2.3)
Izmjena 2 povezana s preporukom 1.1 (Članak 14(1))
Izmjena 3 povezana s preporukom 1.6 (članak 17.2)
Izmjena 4 povezana s preporukom 1.12 (Članak 31.2)
Izmjena 5 povezana s preporukom 1.10 (recital 6)
Foto: Europsko gospodarsko i socijalno vijeće

« Povratak na novosti | Napisano 06.06.2024.